Sad kada se vidi da Vlada mjere za očuvanje radnih mjesta, koje su inače predstavljene kao velika pomoć gospodarstvu, koristi kako bi radnike potaknula na cijepljenje, što stvara podlogu za sukobe između poslodavaca i radnika, pitanje je jesu li uopće poslodavci trebali pristati na tu mjeru.
U ožujku 2020. godine jedan poznati zagrebački restoran odmah nakon zatvaranja podijelio je 40 otkaza. Mnogi su to protumačili kao bezobziran potez, pozivali na bojkot, ali sada se vidi da su to trebali napraviti svi, poslati radnike na Zavod za zapošljavanje, pa neka im država isplaćuje naknadu za nezaposlene ili nekakvu pomoć – koja bi koštala jednako – umjesto da se ovom mjerom maskira stvarni broj nezaposlenih, da Vlada glumi da je pomogla privatnom sektoru i da kasnije time ucjenjuje.
Poslodavac će znati samo broj radnika koji mogu dobiti potpore
Vladin suludi plan povezivanja potpora za očuvanje radnih mjesta s COVID potvrdama, odnosno cijepljenjem otvara cijeli niz pitanja. Telegramova Irena Frlan Gašparović, između ostalog, neslužbeno je doznala da bi procedura dobivanja potpora trebala izgledati tako da poslodavci, kao i dosad, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje šalju popis zaposlenika za koji traže potporu.
HZZ bi onda taj popis slao Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, koji bi provjeravao jesu li radnici cijepljeni, preboljeli, odnosno ispunjavaju li uvjete za Covid potvrdu.
Radi zaštite osobnih podataka, podaci koje bi HZZO slao HZZ-u bili bi anonimizirani. To znači da bi HZZO poslao samo broj radnika, bez njihovih osobnih podataka. Na primjer, ako poslodavac ima 10 radnika, a pet ih ima Covid potvrdu, za njih pet bi dobio potpore.
Što ako nekome mora dati otkaz zbog manjih potpora?
No, postavlja se pitanje, što ako poslodavac zbog smanjenih potpora mora nekoga otpustiti, a ne zna koji su radnici zapravo ostali bez potpora jer nemaju Covid potvrde? Što ako otkaz dobije netko tko se cijepio? Hoće li radnici zapravo biti prisiljeni otkrivati svoje zdravstvene podatke poslodavcu kako bi izbjegli otkaz?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Osim što stvara velike probleme između poslodavaca i radnika, pitanje je koliki bi efekt ta mjera imala na ukupnu procijepljenost stanovništva. Prema podacima za ožujak ove godine, mjerom za očuvanje radnih mjesta bilo je pokriveno oko 120 tisuća radnika. Ako pretpostavimo da je polovica njih cijepljena, a to bi bilo u skladu s procijepljenošću opće populacije koja iznosi 45 posto.
Cijeli cirkus zbog 1,7 posto stanovništva
To znači da bi se ovom mjerom na cijepljenje potaknulo najviše 60 tisuća radnika. Ako uzmemo u obzir da radno aktivnih građana, prema podatku Državnog zavoda za statistiku, ima oko 3,5 milijuna, ispada da se cijeli ovaj cirkus radi da bi se cijepilo 1,7 posto radno aktivne populacije, što je zanemariv postotak u ukupnoj slici procijepljenosti.
Radi se o mlađoj populaciji koja i tako nije pretjerano ugrožena u slučaju zaraze koronavirusom, dok istovremeno Vlada nije uspjela osigurati cijepljenje zaista ugroženih skupina – osoba starijih od 60 godina, kod kojih zaraza u većem postotku može značiti hospitalizaciju ili smrt.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kao što smo ranije izvijestili, u dobnoj skupini od 80 i više godina barem jednu dozu cjepiva primilo je tek 54 posto osoba, dok ih 46 posto uopće nije cijepljeno. Slično je i u dobnoj skupini od 60 do 69 godina, gdje je obje doze primilo tek 53 posto osoba. Radi se o zaista potencijalno ugroženim ljudima, za koje Vlada nije našla model da ih potakne na cijepljenje, dok istovremeno, na vrlo neugodan način pokušava potaknuti mlađe ljude.
Cijeli ovaj cirkus s uvjetovanjem potpora privatnicima Vlada radi da bi se cijepilo 1,7 posto ljudi
Uvjetovanje potpora za radna mjesta cijepljenjem Vlada stvara nepotreban kaos
Možda su svi privatnici trebali poslati radnike na Zavod za zapošljavanje, pa neka im država isplaćuje naknadu za nezaposlene ili nekakvu pomoć - koja bi koštala jednako - umjesto da se ovom mjerom maskira stvarni broj nezaposlenih, da Vlada glumi da je pomogla privatnom sektoru i da kasnije time ucjenjuje
Sad kada se vidi da Vlada mjere za očuvanje radnih mjesta, koje su inače predstavljene kao velika pomoć gospodarstvu, koristi kako bi radnike potaknula na cijepljenje, što stvara podlogu za sukobe između poslodavaca i radnika, pitanje je jesu li uopće poslodavci trebali pristati na tu mjeru.
U ožujku 2020. godine jedan poznati zagrebački restoran odmah nakon zatvaranja podijelio je 40 otkaza. Mnogi su to protumačili kao bezobziran potez, pozivali na bojkot, ali sada se vidi da su to trebali napraviti svi, poslati radnike na Zavod za zapošljavanje, pa neka im država isplaćuje naknadu za nezaposlene ili nekakvu pomoć – koja bi koštala jednako – umjesto da se ovom mjerom maskira stvarni broj nezaposlenih, da Vlada glumi da je pomogla privatnom sektoru i da kasnije time ucjenjuje.
Poslodavac će znati samo broj radnika koji mogu dobiti potpore
Vladin suludi plan povezivanja potpora za očuvanje radnih mjesta s COVID potvrdama, odnosno cijepljenjem otvara cijeli niz pitanja. Telegramova Irena Frlan Gašparović, između ostalog, neslužbeno je doznala da bi procedura dobivanja potpora trebala izgledati tako da poslodavci, kao i dosad, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje šalju popis zaposlenika za koji traže potporu.
HZZ bi onda taj popis slao Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, koji bi provjeravao jesu li radnici cijepljeni, preboljeli, odnosno ispunjavaju li uvjete za Covid potvrdu.
Radi zaštite osobnih podataka, podaci koje bi HZZO slao HZZ-u bili bi anonimizirani. To znači da bi HZZO poslao samo broj radnika, bez njihovih osobnih podataka. Na primjer, ako poslodavac ima 10 radnika, a pet ih ima Covid potvrdu, za njih pet bi dobio potpore.
Što ako nekome mora dati otkaz zbog manjih potpora?
No, postavlja se pitanje, što ako poslodavac zbog smanjenih potpora mora nekoga otpustiti, a ne zna koji su radnici zapravo ostali bez potpora jer nemaju Covid potvrde? Što ako otkaz dobije netko tko se cijepio? Hoće li radnici zapravo biti prisiljeni otkrivati svoje zdravstvene podatke poslodavcu kako bi izbjegli otkaz?
Osim što stvara velike probleme između poslodavaca i radnika, pitanje je koliki bi efekt ta mjera imala na ukupnu procijepljenost stanovništva. Prema podacima za ožujak ove godine, mjerom za očuvanje radnih mjesta bilo je pokriveno oko 120 tisuća radnika. Ako pretpostavimo da je polovica njih cijepljena, a to bi bilo u skladu s procijepljenošću opće populacije koja iznosi 45 posto.
Cijeli cirkus zbog 1,7 posto stanovništva
To znači da bi se ovom mjerom na cijepljenje potaknulo najviše 60 tisuća radnika. Ako uzmemo u obzir da radno aktivnih građana, prema podatku Državnog zavoda za statistiku, ima oko 3,5 milijuna, ispada da se cijeli ovaj cirkus radi da bi se cijepilo 1,7 posto radno aktivne populacije, što je zanemariv postotak u ukupnoj slici procijepljenosti.
Radi se o mlađoj populaciji koja i tako nije pretjerano ugrožena u slučaju zaraze koronavirusom, dok istovremeno Vlada nije uspjela osigurati cijepljenje zaista ugroženih skupina – osoba starijih od 60 godina, kod kojih zaraza u većem postotku može značiti hospitalizaciju ili smrt.
Kao što smo ranije izvijestili, u dobnoj skupini od 80 i više godina barem jednu dozu cjepiva primilo je tek 54 posto osoba, dok ih 46 posto uopće nije cijepljeno. Slično je i u dobnoj skupini od 60 do 69 godina, gdje je obje doze primilo tek 53 posto osoba. Radi se o zaista potencijalno ugroženim ljudima, za koje Vlada nije našla model da ih potakne na cijepljenje, dok istovremeno, na vrlo neugodan način pokušava potaknuti mlađe ljude.