Dalekovod je upravo dobio posao od 100 milijuna eura. Prije 5 godina bili su pod istragom i na rubu bankrota
Preokret počeo kad su vjerovnici u predstečajnoj tražili promjenu vlasnika
Kompanija Dalekovod objavila je na Zagrebačkoj burzi da je pred potpisivanjem ugovora vrijednih 100 milijuna eura u Norveškoj. Riječ je o poslu s norveškom tvrtkom Statnett, specijalistom za prijenos i distribuciju struje na visokim naponima od koje su dobili pismo namjere za dodjelu poslova. Dalekovod bi u Norveškoj trebao graditi dva nova dalekovoda nakn što završi onaj koji sada gradi. Dalekovod je na tenderu dao najbolji odnos cijene i kvalitete, a konačna odluka bit će donesena u roku od 10 dana, a odluku o početku gradnje iz Norveške očekuju 18. lipnja. Dalekovod je napravio preokret u pet godina. Još 2009. kompanija je bila pod istragom USKOK-a i policije zbog mutnih ugovora s HEP-om i HAC-om kojemu je isporučio trafostanice za autocestu Zagreb-Split po 10 puta većoj cijeni od realne, većinski dioničari tvrtke bili su skriveni iza skrbničkih računa a tvrtku CTG koja je imala najveći paket povezivali su s korupcijskom mrežom koja je izvlačila novac iz proračuna preko konzultantskih usluga za državne tvrtke i agencije.
Još 2009. bili su do grla u korupcijskim skandalima
U istrazi je utvrđeno da je Dalekovod samo iz HEP-a i HAC-a izvukao više od 2 milijarde kuna, a istraživala se i gradnja bukobrana na riječkoj zaobilaznici koju su naplatili 66 milijuna kuna previše.
Sve se događalo pod upravom Luke Miličića, jednog od svemoćnih direktora iz ere Ive Sanadera, koji je kasnije završio u pritvoru a osumnjičen je i u istrazi o Karlovačkoj banci. Miličića su opremili u mirovinu a naslijedio ga je Slovenac Matjaž Gorjup koji je nakon neuspješnih pregovora s bankama pokrenuo predstečajnu nagodbu Dalekovoda. Bila je to jedna od najdramatičnijih predstečajnih nagodbi u Hrvatskoj, na kojoj je zorno pokazano koliko su u tim procesima važni sudovi i suci.
Predstečajna je dovela nove vlasnike
Dalekovod je u predstečajnu nagodbu ušao s 1,7 milijardu kuna duga. Da bi mu reprogramirali dug, vjerovnici su tražili da kroz povećanje temeljnog kapitala u tvrtku uđu novi vlasnici. Dalekovod je izdao 15 milijuna dionica po 10 kuna koje je kupila tvrtka Konsolidator i tako za 150 milijuna kuna preuzela 80 posto tvrtke s potencijalom da zarađuje milijarde. Slučaj Dalekovoda ostao je upamćen kao jedan od onih na kojima se testirao Zakon o predstečajnoj nagodbi.
Iza tvrtke je stao mega-građevinar Vlado Čović
Ulazak u Dalekovod bio je veliki strateški potez vlasnika Zagreb Montaže Vlade Čovića. Tvrtka Konsolidator koja je kupila Dalekovod 50 milijuna kuna dobila je od Čovićeve tvrtke Dalmarina a 100 milijuna od državno- privatnog fonda gospodarske suradnje (FGS) Nexus. Čović je proširio biznis na 2 milijarde kuna prihoda godišnje i 3000 zaposlenih.
Drugi krug dokapitalizacije bio je trijumfalan
Nepunih pet mjeseci nakon preuzimanja, Dalekovod je izdao nove dionice, od novog kruga dokapitalizacije zaradio 60 milijuna kuna dionica i promijenio vlasničku strukturu. Bio je to pravi trijumf, ulagači su razgrabili dionice i nakon objave rezultata dokapitalizacije vrijednost im je u jednom trenutku skočila 27 posto. Konsolidator je sa 80 posto udjela potisnut na 60 posto. U dva kruga dokapitalizacije sudjelovalo je 609 ljudi i 68 tvrtki., veliku ulogu odigrali su mirovinski fondovi.
Ovo im je treći dalekovod u Norveškoj
Dalekovod je krajem ožujka objavio da bi mogao biti izabran za ove poslove što su ulagači pozdravili i vrijednost dionice je skočila 13,7 posto na 17,10 kuna. Nakon posljednje objave dionica je porasla 1,14 posto na 17,77 kuna.
Kompanija će graditi jedan dalekovod između gradova Tonstad, Ertsmyra i Kvinesdal a drugi između Ertsmyre i Vollesfjorda. Trenutno grade dalekovod Feda-Tonstad a potpisali su i ugovor s jednim od vodećih norveških distributera struje BKK NET AS za gradnju dalekovoda između Kollsnesa i Mongstada vrijedan 7 milijuna eura.
Dobit će se protegnuti na više godina
Dalekovod je s ovim poslom već dosegao 86 posto prihoda iz 2014. Ako zadrže lanjsku razinu marži od 3 posto, ovi poslovi mogli bi im donijeti 21 milijuna kuna dobiti. Ove godine, neće imati troškova restrukturiranja kao 2014. a dobit od ovih poslova, zbog naravi građevinskih poslova koji se izvode dulje vremena, mogla bi se vidjeti i na nekoliko idućih godišnjih izvještaja.
Nova strategija je agresivno širenje u svijetu
Kroz proces predstečajne nagodbe i kasnijeg restrukturiranja Dalekovod je nakon ostavke Matjaža Gorjupa vodio direktor Goran Brajdić, koji je u tvrtku došao kao financijski direktor. Brajdić je uspio zadržati veći dio poslova kompanije u inozemstvu i dogovoriti nove ugovore vrijedne više od 170 milijuna eura.
Ulagači nikad nisu okrenuli leđa Dalekovodu. Na iznenađenje mnogih, novi vlasnici smijenili su Brajdića i njegovu upravu te na čelo Dalekovoda doveli direktora Paška Velu. Tih 210 milijuna kuna svježeg novca bi je glavni razlog da je Dalekovod na kraju 2014. mogao prijaviti 128 milijuna kuna dobiti. Nova Uprava objavila je novu strategiju-agresivno širenje poslova u inozemstvu.