Ovo je zaista neugodno za EU, ili će nagraditi vladu koja ne želi reforme ili pustiti da Grčka odustane od eura
Nakon što plate ratu MMF-u moraju nabaviti još 750 puta toliko novca
Pred grčkom je vladom još jedan rok zadan od strane MMF-a koji bi trebala ispuniti. Međutim, opće je, a i realno, mišljenje da Grci neće ispuniti međunarodno im zadane obveze. Mogli bi time postati prva razvijena zemlja koja je to učinila.
I dok se špekulira da je posjet grčkog premijera Alexisa Tsiprasa Rusiji zapravo pokušaj da od Vladimira Putina dobije financijsku injekciju, a ministar financija Yanis Varoufakis po SAD-u i Parizu kružio s istom namjerom, dug se nije promijenio. Promijenilo se nije ni političko mišljenje o Grčkoj, kao ni o njezinoj ljevičarskoj vladi. Ona sustavno ne ispunjava zadane joj reforme. Štoviše, kao da se trudi što manje ih provoditi. Čak i one provedene vraćaju na staro. Dok se dug gomila.
Danas bi, naime, Grčka Međunarodnom monetarnom fondu morala isplatiti 448 milijuna eura. Međutim, nije to Syrizina jedina novčana obveza. S jedne strane stišću ih obveze prema vlastitom stanovništvu poput isplate plaća i mirovina, dok ih s druge strane progoni vrlo uporni MMF. “Mi smo ljevičarska vlast i ukoliko moramo birati između obveza prema MMF-u i onih prema vlastitom stanovništvu, za nas tu nema dileme”, kazao je Telegraphu grčki dužnosnik.
Drugačija retorika
Ovakva je, pak, retorika daleko od one iz veljače. Tad je grčki ministar financija čvrsto obećao kako će “iscijediti krv iz kamena” da bi se platili dugovi prema MMF-u. Uskrsnu je nedjelju Varoufakis trebao provesti s direktoricom MMF-a Christine Lagarde, ne bi li stekao njezinu naklonost i dobio na vremenu za provođenje nasušno potrebnih reformi. Koje su, pak, dio programa, koji su prije izbora rekli ispuniti.
Grčka ove godine MMF-u duguje 9,7 milijardi eura. Osim što nema dovoljno novca da isplati MMF, Grčka također neće moći isplatiti niti iznos za socijalno osiguranje, zakazan za 14. travnja. Time će dospjeti u zaostatak, koji će teško platiti. Nezabilježen je to slučaj u modernom i razvijenom svijetu.
Što ako ne vrate dug?
Međutim, neplaćanje današnjeg iznosa prema MMF-u neće za Grčku značiti automatski bankrot. Protokol MMF-a nalaže da se da 30 dana počeka, tijekom kojih bi se Grčku konstantno upućivalo da čim prije podmiri dugovanje, prije nego gospođa Lagarde izvršni odbor izvijesti o izostanku isplate.
Nakon tridesetodnevnog počeka, tehnički je bankrot moguće proglasiti mjesec dana kasnije, kad direktor izvršnog odbora izda pritužbu u svezi nepodmirenih obveza nekog člana. Grčko neplaćanje također “fatalno krši svetost monetarne unije”.
Ukoliko se, međutim, novac ne bude tiskao, dug može biti produljen na neodređeno vrijeme. To bi, opet, s druge strane značilo gomilanje dugova prema MMF-u, obzirom da bi 12. svibnja Grčka trebala isplatiti dodatna 963 milijuna eura.
Ozbiljne financijske posljedice
Iako je cijeli proces isplate i dugovanja poprilično nejasan, ovakvo bi grčko ponašanje moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za buduću financijsku potporu od strane Europske središnje banke i Europske Komisije.
“Ukoliko Grčka bankrotira MMF-u, bankrotirali su i za ostatak eurozone”, kazao je Raoul Ruparel, voditelj ekonomskog istraživanja Open Europe. Uvjeti grčkog plana jamčevine utvrđuju da proglašenje bankrota također znači i bankrot za Europske fondove spašavanja.
“Takav scenarij bi riskirao da Europski fond financijske stabilnosti (EFSF) u potpunosti kapitulira u zemlji ili čak zahtijeva promptnu isplatu glavnice”, kazala je analitičarka Bank of America Merril Lynch.
Ukoliko se EFSF doista odluči na takav potez, to bi moglo pokrenuti niz unakrsnih klauzula grčkim državnim obveznicama u posjedu privatnih investitora i ECB. Ove odredbe navode da zahtjevi izdati prema jednoj instituciji ili vjerovniku jednako vrijede i za sve ostale.
Šteta i za banke
Političke i tržišne štete koje iz ovoga mogu nastati velikih su razmjera. Mnogi bi se mogli okrenuti protiv Grka, a položaj Europske središnje banke brzo bi postao predmetom interesa. Ona je grčke bankare držala na kratkoj uzdi tvrdeći da će se normalna kreditna aktivnost vratiti tek onda kad se zadovolje svi uvjeti za uspješan završetak programa štednje. Val bankrota koji prijeti grčkoj mogao bi prisiliti ECB da ukine svaku pomoć, koju je od veljače pružala u još i većim iznosima.
Što god da bio ishod cijele situacije, grčke su blagajne više prazne no pune. Osim spomenutih gotovo pola milijuna eura koje bi danas trebala isplatiti MMF-u, ljevičarska grčka vlada suočena je i s isplatom 194 milijuna eura duga privatnim vlasnicima obveznicima, zakazanoj za 17. travnja. Tri dana poslije čeka ju isplata dodatnih 80 milijuna eura Europskoj središnjoj banci.
Vlada, koja se zapravo više bori protiv štednje, morat će povući i 2,4 milijarde kratkoročnih sredstava iz trezora, što će rezultirati još većim troškovima servisiranja duga. S bankrotom ili bez njega, Grčka će grebati za novac na svaki mogući način, osim ako ne dobije dodatni iznos jamčevine. Koji opet neće moći vratiti.