24 nekretnine koje država prodaje (na primjer, neki pašnjak kod Remetinca)
I nekoliko ministarstava mijenja adresu
Državni ured za upravljanje državnom imovinom izbjegava, barem što se javnosti tiče, useljavati državne institucije u svoje prostore i radije ih daje u najam. Međutim, za neke institucije jednostavno ne postoji adekvatan prostor koji bi zadovoljio propise.
Četiri ministarstva trenutačno su u najmu. Ministarstvo okoliša, čiji najam košta 10 eura po četvornomu metru. U njihov bivši ured uselilo je Ministarstvo graditeljstva. Također 10 eura po kvadratu plaća i Ministarstvo znanosti, dok Ministarstvo pravosuđa plaća oko 6 eura. Ministarstvo, pak, regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije plaća 6,5 eura po metru četvornomu.
Za Ministarstvo znanosti špekulira se da bi se moglo uskoro iseliti iz iznajmljenoga prostora, jer u vezi s JPP-om postoji plan s jednom institucijom i dogovor o zakupu prostora na 20 godina.
Tamo gdje DUUDI ima adekvatan prostor, u njega se useljavaju državne institucije. U Vjesnikovoj je zgradi država vlasnica šest katova, a tamo postoji i press centar, piše N1. To bi uskoro trebala postati adresa Upravnoga suda, a potom i Državnoga zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, koji je dosadašnji najam plaćao oko 17 eura po kvadratu te još neke institucije koje su u najmu.
Zarada i do 70 milijuna kuna
AUDIO, prethodnik DUUDI-ja, od najma je oko 15 tisuća poslovnih prostora i stanova godišnje zarađivao 38 milijuna kuna, a DUUDI je od 5 tisuća poslovnih prostora od kraja ožujka do kraja prošle godine zaradio 55 milijuna kuna. Taj bi iznos, prema predviđanjima, do kraja godine trebao iznositi 70 milijuna kuna.
Zaradu su povećali boljim upravljanjem, ali i ukidanjem prakse agencije AUDIO, koja je prodavala prostore kako bi dala pozajmice posrnulim tvrtkama ili namirivala dugove. Umjesto toga, DUUDI generira rast i ide na dugoročnu iskoristivost imovine.
Lošim upravljanjem izgubljeno 60 milijuna kuna
Usto, DUUDI je zatekao situaciju u kojoj za mnoge objekte zakup prijašnjih godina uopće nije plaćan te je na taj način izgubljeno oko 60 milijuna kuna. Utuženo je i 107 korisnika poslovnih prostora.
U velikom je broju slučajeva zakup plaćan nekoliko desetina puta manje od iznosa za koji je taj zakupac iznajmio prostor trećoj osobi. Primjerice, za jedan poslovni prostor na Trgu bana Jelačića u Zagrebu zakupac je državi plaćao 5.500 kuna mjesečno, a trećoj ga strani iznajmljivao za 7 tisuća eura mjesečno. I dok je grad to tolerirao, država je odmah prekinula takvu praksu, čim je prostor postao državni.
Velik interes za državnu imovinu
Interesa za državnu imovinu ima, pa je, primjerice, na posljednjem natječaju za najam 14 stanova u Šubićevoj ulici u Zagrebu stiglo 155 ponuda. Postignuti iznosi nekoliko su puta veći od početnih traženih cijena. Tako je za jedan stan u centru Zagreba cijena s početnih 15 porasla na 113 kuna za kvadrat.
Sve nekretnine stavljaju se u funkciju, uključujući stanove oduzete osuđenicima, koji se daju na korištenje onima kojima je potrebno. Obrađenih zahtjeva za otkup stanova tek je tisuću. Može se račuanti na zaradu od 300 do 400 milijuna kuna. Ako se tomu pridodaju zemljišta, mineralne sirovine, prodaja imovine iz popisa sto nekretnina, natječaji za Kupare, Češke vile i ostalo, može se računati na prihod od oko milijardu kuna.
Najskuplja šuma, najjeftiniji pašnjak
Trenutačno je aktualan četvrti val natječaja za prodaju nekretnina. U ponudi su 24 nekretnine, od kojih je najskuplja šuma u Pakoštanima. Za nju početna cijena iznosi 1.560.340,00 kuna. Najjeftinija nekretnina u trenutačnoj ponudi jest pašnjak u Remetincu. Njegova je početna cijena 13.270,00 kuna.
Među ostalim nekretninama nalaze se vrtovi oko kuća dvorišta, zgrade, oranice, pašnjaci, livade, vinogradi i zgrade. Iz DUUDI-ja nam nisu znali reći koliko točno natječaja ove godine očekuju, kao niti procijeniti kolika bi zarada od nekretnina mogla biti.