Električnih automobila sve je više. Što se događa s njihovim iskorištenim baterijama?
Proces recikliranja baterija je još uvijek složen i skup
Do 2030. godine EU se nada da će na europskim cestama biti 30 milijuna električnih automobila. “Tako nešto nikada prije nije se dogodilo takvom brzinom”, kaže dr. Paul Andreson s britanskog Sveučilišta Birmingham, sudirektor Birminghamskog centra za strateške elemente i kritične materijale, izvještavao je BBC. Iako električna vozila možda ne emitiraju nikakav ugljični dioksid tijekom svog radnog vijeka, dr. Anderson je zabrinut što se jednom događa s umrlim baterijama električnih automobila.
Za 10 do 15 godina veliki broj automobila će završiti svoj životni vijek i bit će iznimno važno da imamo industriju recikliranja. Većina komponenti električnih automobila ista je kao onih na benzinom, ali veliku razliku čini baterija. Dok se tradicionalne olovne baterije uvelike recikliraju, isto se ne može reći za litij-ionske verzije baterija koje se koriste u električnim automobilima.
Složen proces recikliranja
Baterije električnih automobila su veće i teže i sastoje se od pojedinačnih litij-ionskih ćelija, i kod reciklaže, sve ih je potrebno rastaviti. Sadrže opasne materijale i imaju sklonost eksploziji ako se nepravilno rastavljaju. Trenutno je teško globalno dobiti detaljne brojke koliki se postotak litij-ionskih baterija reciklira ali procjenjuje se da je to oko 5 posto. U nekim dijelovima svijeta to je još manje.
Nedavni prijedlozi EU doveli bi do toga da dobavljači električnih vozila budu odgovorni da njihovi proizvodi ne budu bačeni na kraju životnog vijeka. Proizvođači električnih automobila isto tako već doskaču problemu. Nissan, recimo, koristi stare baterije iz svojih automobila Leaf u automatizirano vođenim vozilima koja dostavljaju dijelove radnicama u njihovim tvornicama.
Volkswagen ima pilot postrojenje za reciklažu u Salzgitteru u Njemačkoj, te planira reciklirati 3600 baterijskih sustava godišnje, tijekom pilot faze. Kao rezultat procesa recikliranja oporavlja se puno različitih materijala. “Fokusirani smo na katodne metale poput kobalta, nikla, litija i mangana”, kaže Thomas Tiedje, voditelj planiranja recikliranja u Volkswagen grupaciji.
Radi se na optimiranju procesa reciklaže
Aluminij i bakar iz rastavljenih baterijskih sustava idu već u ustaljene tokove recikliranja. Renault reciklira sve baterije svojih električnih automobila iako je to za sada tek nekoliko stotina godišnje. To čine kroz konzorcij s francuskom tvrtkom za gospodarenje otpadom Veolia i belgijskom kemijskom tvrtkom Solvay.
Rastavljanje baterije na dijelove je proces koji dugo traje. Ovaj problem privlači pozornost znanstvenih tijela kao što je Faraday Institution čiji projekt ReLiB ima cilj optimizirati recikliranje baterija za električne automobile i učiniti ga što jednostavnijim.
Reciklirani materijali mogli bi činiti polovinu novih baterija
Trenutno se veliki dio tvari baterije reducira tijekom procesa recikliranja u takozvanu crnu masu, mješavinu litija, mangana, kobalta i nikal kojoj je potrebna daljnja energetski intenzivna obrada za obnavljanje materijala u upotrebljivi oblik. Ručno rastavljanje omogućava učinkovitu obnovu većeg broja materijala, ali nosi probleme. Automatizacija recikliranja baterija učinit će proces ekonomičnijim i sigurnijim.
U teoriji, prema istraživanju provedenom u laboratoriju Alisse Kendall, profesorice građevine i zaštite okoliša na UC Davis, reciklirani materijali mogli bi opskrbiti više od pola kobalta, litija i nikla, potrebnih u novim baterijama do 2040. godine, čak i uz povećanu popularnost električnih vozila, saznaje Wired.
Litij-ionske baterije su relativno opasan otpad
Industrija električnih vozila treba pametan proces na kraju životnog vijeka baterija, uz raširene stanice za punjenje, obučene automobilske tehničare i ojačanu električnu mrežu. Ta je infrastruktura bitna da našu elektrificiranu budućnost učinimo što zelenijom.
Posljednje što želimo je da te baterije postanu otpad. Litij-ionske baterije su kao i druga elektronika otrovne i mogu uzrokovati eksplozije i požare što je vrlo opasno. Izvješće za prošlu godinu u Americi je pokazalo da su litij-ionske baterije izazvale najmanje 65 požara u postrojenjima za komunalni otpad, iako su većinu zapalile manje baterije one za mobitele i prijenosne kompjutore, kaže Wired.