Europski parlament u srijedu je izglasao Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama s ciljem da se radnicima u zemljama članicama EU osigura da svojim radom mogu namiriti osnovne životne potrebe. Bez obzira na Direktivu, minimalne plaće i dalje će se određivati na nacionalnoj razini. No, države će jamčiti da je minimalna plaća dovoljna za život, s obzirom na troškove.
U Direktivi se navodi da države za procjenu visine minimalne plaće mogu koristiti košaricu proizvoda i usluga po stvarnim cijenama, ili je odrediti prema vrijednosti 60 posto medijalne plaće ili 50 posto prosječne bruto plaće. Također, države imaju rok od dvije godine da se usklade s ovom direktivom.
Hrvatskim radnicima Direktiva ne znači puno
Iako ovo sve zvuči kao velika promjena, hrvatski radnici nova pravila EU neće ni osjetiti s obzirom na to da su minimalci ovdje već sada otprilike na propisanoj razini. Za ovu godinu propisana minimalna neto plaća iznosi 3750 kuna i povećana je za oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Time je, u trenutku donošenja odluke, po prvi puta bila iznad 50 posto prosječne neto plaće i vrlo blizu polovici prosječne bruto plaće, čime je dosegnula visinu propisanu novom direktivom.
Što se tiče drugih zemalja Europske unije, većina – 21 od 27 članica – ima propisanu minimalnu plaću. Ona nije propisana u Danskoj, Italiji, Cipru, Austriji, Finskoj i Švedskoj, ali skandinavske zemlje imaju sustav kolektivnih ugovora, kojima su definirane najniže plaće po sektorima, pa u praksi radnici imaju veću razinu ove vrste zaštite, nego u ostatku EU, i to bez prevelikog utjecaja države jer sindikati i poslodavci praktički samostalno pregovaraju o uvjetima.
Dio ekonomista smatra da je propisani minimalac štetan
Minimalna plaća je na neki način kontroverzno pitanje jer dio ekonomista, oni liberalnijih pogleda, smatra da je državno propisivanje minimalne plaće potpuno nepotrebno. Smatraju da ona čak može negativno utjecati, ako je previsoko postavljena može imati ulogu administrativne barijere za otvaranje novih poslova.
Većina znanstvenih studija koje su rađene na temu minimalnih plaća odnose se upravo na istraživanje učinka minimalne plaće na zaposlenost. No, dobiveni rezultati su oprečni. Ipak, opći zaključak je da blago povećanje i razumna razina minimalne plaće nema negativan učinak na ukupnu zaposlenost.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Neke minimalne plaće u Hrvatskoj su lažne
U Hrvatskoj za minimalnu plaću, prema procjenama, radi oko 50 tisuća ljudi. Sektori s najvećim brojem radnika na minimalcu su tekstilna industrija, proizvodnja obuće, građevinarstvo i turizam. Uočit ćemo da neki od ovih sektora imaju veliki nedostatak radnika.
U turizmu i ugostiteljstvu svake sezone nedostaju deseci tisuća radnika, tako da je teško povjerovati da u tim sektorima veliki broj ljudi radi za minimalac. Prije bi mogli zaključiti da se radi o neprijavljivanju punog iznosa plaće – dio na račun, a dio “na ruke”, pa službena statistika zapravo daje iskrivljenu sliku koliko radnici u tim sektorima zaista zarađuju.
Na dnu smo po svemu, pa tako i po plaćama
Hrvatska je po visini minimalne plaće negdje u sredini ljestvice zemalja Europske unije. Nalazimo se u grupi zemalja gdje se ona kreće između 500 i 1000 eura, s Češkom, Slovačkom, Estonijom, Litvom, Poljskom, Portugalom, Grčkom, Maltom i Slovenijom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Iako bi svi, naravno, htjeli da su plaće veće, treba uzeti u obzir činjenicu da je Hrvatska po gotovo svim pokazateljima pri dnu europskih ljestvica, pa je onda nemoguće da i situacija s plaćama bude drugačija.
Da bi se plaće povećale potreban je snažniji gospodarski rast praćen rastom produktivnosti. Dio prostora za povećanje svih plaća mogla bi osloboditi i država, smanjenjem poreznog opterećenja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
EU parlament donio Direktivu o minimalnim plaćama. Analizirali smo što to znači za hrvatske radnike
U Hrvatskoj za minimalnu plaću, prema procjenama, radi oko 50 tisuća ljudi
Minimalna plaća je na neki način kontroverzno pitanje jer dio ekonomista, oni liberalnijih pogleda, smatra da je državno propisivanje minimalne plaće potpuno nepotrebno. Smatraju da ona čak može negativno utjecati
Europski parlament u srijedu je izglasao Direktivu o primjerenim minimalnim plaćama s ciljem da se radnicima u zemljama članicama EU osigura da svojim radom mogu namiriti osnovne životne potrebe. Bez obzira na Direktivu, minimalne plaće i dalje će se određivati na nacionalnoj razini. No, države će jamčiti da je minimalna plaća dovoljna za život, s obzirom na troškove.
U Direktivi se navodi da države za procjenu visine minimalne plaće mogu koristiti košaricu proizvoda i usluga po stvarnim cijenama, ili je odrediti prema vrijednosti 60 posto medijalne plaće ili 50 posto prosječne bruto plaće. Također, države imaju rok od dvije godine da se usklade s ovom direktivom.
Hrvatskim radnicima Direktiva ne znači puno
Iako ovo sve zvuči kao velika promjena, hrvatski radnici nova pravila EU neće ni osjetiti s obzirom na to da su minimalci ovdje već sada otprilike na propisanoj razini. Za ovu godinu propisana minimalna neto plaća iznosi 3750 kuna i povećana je za oko 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Time je, u trenutku donošenja odluke, po prvi puta bila iznad 50 posto prosječne neto plaće i vrlo blizu polovici prosječne bruto plaće, čime je dosegnula visinu propisanu novom direktivom.
Što se tiče drugih zemalja Europske unije, većina – 21 od 27 članica – ima propisanu minimalnu plaću. Ona nije propisana u Danskoj, Italiji, Cipru, Austriji, Finskoj i Švedskoj, ali skandinavske zemlje imaju sustav kolektivnih ugovora, kojima su definirane najniže plaće po sektorima, pa u praksi radnici imaju veću razinu ove vrste zaštite, nego u ostatku EU, i to bez prevelikog utjecaja države jer sindikati i poslodavci praktički samostalno pregovaraju o uvjetima.
Dio ekonomista smatra da je propisani minimalac štetan
Minimalna plaća je na neki način kontroverzno pitanje jer dio ekonomista, oni liberalnijih pogleda, smatra da je državno propisivanje minimalne plaće potpuno nepotrebno. Smatraju da ona čak može negativno utjecati, ako je previsoko postavljena može imati ulogu administrativne barijere za otvaranje novih poslova.
Većina znanstvenih studija koje su rađene na temu minimalnih plaća odnose se upravo na istraživanje učinka minimalne plaće na zaposlenost. No, dobiveni rezultati su oprečni. Ipak, opći zaključak je da blago povećanje i razumna razina minimalne plaće nema negativan učinak na ukupnu zaposlenost.
Neke minimalne plaće u Hrvatskoj su lažne
U Hrvatskoj za minimalnu plaću, prema procjenama, radi oko 50 tisuća ljudi. Sektori s najvećim brojem radnika na minimalcu su tekstilna industrija, proizvodnja obuće, građevinarstvo i turizam. Uočit ćemo da neki od ovih sektora imaju veliki nedostatak radnika.
U turizmu i ugostiteljstvu svake sezone nedostaju deseci tisuća radnika, tako da je teško povjerovati da u tim sektorima veliki broj ljudi radi za minimalac. Prije bi mogli zaključiti da se radi o neprijavljivanju punog iznosa plaće – dio na račun, a dio “na ruke”, pa službena statistika zapravo daje iskrivljenu sliku koliko radnici u tim sektorima zaista zarađuju.
Na dnu smo po svemu, pa tako i po plaćama
Hrvatska je po visini minimalne plaće negdje u sredini ljestvice zemalja Europske unije. Nalazimo se u grupi zemalja gdje se ona kreće između 500 i 1000 eura, s Češkom, Slovačkom, Estonijom, Litvom, Poljskom, Portugalom, Grčkom, Maltom i Slovenijom.
Iako bi svi, naravno, htjeli da su plaće veće, treba uzeti u obzir činjenicu da je Hrvatska po gotovo svim pokazateljima pri dnu europskih ljestvica, pa je onda nemoguće da i situacija s plaćama bude drugačija.
Da bi se plaće povećale potreban je snažniji gospodarski rast praćen rastom produktivnosti. Dio prostora za povećanje svih plaća mogla bi osloboditi i država, smanjenjem poreznog opterećenja.