Europljani zbog niskih kamata povlače štednje iz banaka. Financijski nepismeni Hrvati povećavaju ih neviđenom brzinom
Da država sutra ponovno izda obveznicu od milijardu ili dvije eura, interes bi bio golem
Iako središnje banke već neko vrijeme prilično agresivno podižu kamatne stope, što poskupljuje kredite, kamate na štednju građana još su uvijek na vrlo niskim razinama, možemo reći, gotovo simbolične.
Prosječna kamatna stopa na oročenja kreće se tek nešto više od 1 posto, a u praksi, često je blizu nuli, pa je jedina prednost držanja novca u banci relativna sigurnost, jer su ulozi do 100 tisuća eura osigurani. Također, ne postoji opasnost od krađe ili fizičkog uništenja novca, kao što je to slučaj kod držanja “u čarapi”.
Hrvati i dalje vjerni bankama, usprkos niskim kamatama
Ipak, štediše u Hrvatskoj i dalje su vrlo vjerne bankama, kada je u pitanju štednja, pa ona raste nevjerojatnom brzinom. Posljednji podaci HNB-a pokazuju da su prošle godine ukupni depoziti u bankama porasli za 68 milijardi kuna, od čega depoziti kućanstava za 34 milijarde kuna. Građani su, u prosjeku, svaki mjesec u banke donosili oko 2,8 milijarde kuna.
Kamate su, kao što smo već spomenuli, izuzetno niske. Pregledali smo ponudu jedne od najvećih hrvatskih banaka i kod njih se, čisto za primjer, za iznos od 10 tisuća eura i rok oročenja od 48 mjeseci ili četiri godine, može dobiti kamata od 0,02 posto. Što znači da ste nakon proteka roka od četiri godine “zaradili” točno 7,93 eura.
U drugim zemljama Europe primjetno je povlačenje štednje
Bez obzira na sigurnost oročenja, ne čini se baš kao isplativ posao, pogotovo ako uzmemo u obzir da smo u razdoblju visoke inflacije, kada novca ubrzano gubi na vrijednosti, a kamata koju dobivamo ni približno ne pokriva taj gubitak.
Europskim štedišama dojadila je ovakva situacija, pa se primjećuje trend povlačenja novca. Kako je neki dan izvijestio Reuters, pozivajući se na podatke Bundesbanke, štednja njemačkih kućanstava u posljednjih godinu dana pala je za 8 posto.
U prva tri mjeseca ove godine ukupni iznos štednje u Deutsche bank, najvećoj njemačkoj banci smanjen je za 4,7 posto, što se dijelom može pripisati i strahu od bankovne krize, nakon što je došlo do eskalacije problema u Credit Suisseu i propasti nekoliko američkih banaka. U Hrvatskoj je, pak, prošle godine štednja kućanstava porasla za oko 13 posto.
Politiku banaka kritiziraju i neki političari
Dio europskih štediša okrenuo se fondovima, pogotovo onima koji ulažu na novčanom tržištu, s obzirom na to da su im prinosi atraktivniji u odnosu na trenutnu ponudu kamata na bankovnu štednju. Zanimljivo je da su i pojedini političari kritizirali poslovnu politiku banaka, poput britanske parlamentarke Angele Eagle, u smislu da s jedne strane povisuju kamate na kredite, a s druge strane kamate na štednju drže na niskim razinama.
Što se tiče hrvatskih štediša, oni su prilično konzervativni i teško je očekivati neki značajniji val seljenja štednje u alternativne proizvode, poput fondova. Dijelom je to i zbog nepoznavanja takvih proizvoda, a dijelom i zbog nekih loših iskustava s tržištima kapitala koje su imali u prošlosti.
Ono što se čini kao prihvatljiva alternativa bile bi državne obveznice, što se pokazalo i u praksi. Naime, nedavno izdanje državnih obveznica s godišnjom kamatom od preko četiri posto bez problema je rasprodano, a i konačni iznos izdanja bio je znatno veći od prvotno planiranog. Da država sutra ponovno izda obveznicu od milijardu ili dvije eura, interes bi vjerojatno bio jednak.