Glavni ekonomist HNB-a: 'Rekao bih da je Hrvatska već sada u recesiji'
'Monetarna politika se doslovno određuje od sastanka do sastanka', dodao je
Glavni ekonomist HNB-a, Vedran Šošić, razgovarao je s novinarima Bloomberg Adrije o tome je li u sljedeća tri kvartala izglednija stagnacija ili recesija europskih gospodarstava. Kazao im je da se po trenutnim projekcijama očekuje stagnacija, kako u Europi tako i u Hrvatskoj.
Onda bi, sredinom sljedeće godine, trebao uslijediti lagani oporavak. Potom je dodao: “Neizvjesnost je ogromna i ne može se isključiti mogućnost recesije. Ja bih rekao da je Hrvatska već sad u recesiju s 20 do 30 posto vjerojatnosti”.
Na pitanje zašto to ne osjetimo kazao je da imamo dobar zalet i stopu rasta koja će u ovoj godini biti blizu šest posto dok smo prošle godine imali rast od deset posto. “Dostigli smo ne pretpandemijsku razinu ekonomske aktivnosti, nego pretpandemijski trend, tako da je nakon Božića i Nove godine malo lakše ići na dijetu, ne osjećate tako ozbiljne posljedice”, objasnio je.
‘Neizvjesnost je ogromna’
Govoreći o doziranju povećanja kamata kazao je da Hrvatska s 1. siječnja ulazi u eurozonu te da će se regulatorni zahtjevi s time smanjiti. “Obavezna pričuva je već drastično smanjena, pa se tendencija rasta kamatnih stopa sporije prelijeva u Hrvatsku, objasnio je.
Rekao je da je smjer promjene ipak jasan i da će kamatne stope sljedećih mjeseci rasti. No, intenzitet tog rasta, pojasnio je, je manje jasan i ovisit će o podacima koji budu dolazili.
“Neizvjesnost je ogromna, ovisno o tome hoće li prevladati bojazan od više inflacije ili strah od recesije koja bi mogla ublažiti inflatorne pritiske”, kazao je. “Nema više najavljivanja poteza, monetarna politika se doslovno određuje od sastanka do sastanka”, dodao je.
Očekuje se inflacija do sedam posto
Šošić je kazao i kako HNB ima svoje procjene o inflaciji. Prije ljeta su objavili kako očekuju 4,6 posto, no to je bila projekcija prije ljeta. “Naše interne projekcije, koje još nismo objavili, govore o očekivanoj inflaciji od šest do sedam posto u idućoj godini”, rekao je.
“Ako dođe do smanjene dostupnosti plina, to će se vjerojatno više odraziti na gospodarski rast nego na inflaciju”, objasnio je Šošić. Dodao je kako je to jedan od faktora koji bi mogao potaknuti recesiju.