Grčka uspjela podmiriti ratu od 200 milijuna eura, sljedeći tjedan trebat će im dodatnih 750 milijuna

MMF potvrdio isplatu rate

FOTO: AFP/AFP

Međunarodni je monetarni fond potvrdio kako je Grčka ispoštovala rok uplate i uplatila ratu duga od 200 milijuna eura. Idući tjedan slijedi još jedan krug plaćanja, a Grčka će tad morati platiti 750 milijuna eura.

S druge strane, Europska je centralna banka za dvije milijarde eura podigla iznos u svom programu pomoći likvidnosti, pa on sada iznosi 78,9 milijardi eura. ECB je limit povećavala postupno, zbog bojazni navale banaka, a i dalje vršeći pritisak na vlasu Syrize da se dogovore s vjerovnicima.

ECB, EK i MMF žele pomoći Grčkoj

ECB, Europska komisija i MMF izdali su službenu izjavu u kojoj su pokazali ujedinjenost, kao odgovor na različite napise kako je MMF na svoje partnere vršio pritisak da otpišu dio grčkoga duga. “Dijelimo isti cilj, a to je da pomognemo Grčkoj postići financijsku stabilnost i rast”, navodi se u izjavi. Dodali su kako će raditi na konkretnom napretku već u ponedjeljak, kad je zakazan sastanak ministara financija eurozone.

Međutim, nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem, predsjednik Eurogrupe, kazao je kako su ipak mnoga pitanja između Grčke i njezinih kreditora ostala neriješena. Kazao je i kako dogovor na sastanku u ponedjeljak nije moguć. Grčka se vlada nadala kako će postići dogovor, koji će za provedbu neophodnih ekonomskih reformi omogućiti puštanje dodatnih 7,2 milijardi eura sredstava za podmirenje duga.

U ponedjeljak neće biti dogovora

“Od prošlog je sastanka Eurogrupe postignut napredak. Dobivam pozitivna izvješća s razgovora u Bruxellesu. Međutim, mnogi problemi još moraju biti riješeni, moraju se produbiti, s više detalja, tako da moramo biti realistični i kazati kako neće biti nikakvih dogovora u ponedjeljak”, kazao je Dijsselbloem nakon sastanka s francuskim ministrom financija Michelom Sapinom, piše The Guardian. Dodao je kako su ipak bliže pozitivnom dogovoru, nego što su bili prije nekoliko tjedana.

Neutemeljenima su se pokazali i strahovi da Grčka neće moći podmiriti mirovine i plaće javnoga sektora, za što su im bile potrebne dvije milijarde eura, jer je ministarstvo financija ipak prikupilo ta sredstva. Predsjednik Europske Unije Jean-Claude Juncker i grčki premijer Aleksis Tsipras izdali su zajedničku izjavu u kojoj spominju da su u tijeku razgovori o više reformi grčkoga mirovinskog sustava.

Špekulacije o razdoru unutar Syrize

Postojale su i špekulacije kako postoji raskol između Tsiprasa i Syrize i da bi to moglo dovesti do izbacivanja Grčke iz eurozone. Tsiprasov zamjenik Giannis Dragasakis negirao je sve špekulacije o unutarnjem razdoru. “Pokušaji otkrivanja unutarnjih podjela u grčkoj vladi gubljenje su vremena. To su sve izmišljene priče”, kazao je u priopćenju objavljenom iz njegova ureda.

Raniji su medijski napisi, naime, ukazivali na to kako postoje podjele između vladinih kadrova, posebice između Dragasakisa i ključnoga čovjeka u pregovorima između Grčke i njezinih kreditora Euklida Tsakalotosa. Napisi su nastali upravo u trenutku kad su obojica trebala održati razgovore s predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem. Stariji je izvor iz vlade kazao kako su nesuglasice i proturječnosti između Unije i MMF-a bili u korijenu nemogućnosti postizanja kompromisa u grčkim pregovorima.

Vlada prisiljena održati predizborna obećanja

Dodatni su razdori unutar Syrize potaknuti kad je povećan pritisak na vladu da održi svoja predizborna obećanja. Otišlo je toliko daleko da je ministar energetike Panagiotis Lafazanis kazao kako bi trebalo održati referendum ili odustati od vlasti, ukoliko budu prisiljeni prijeći svoje granice i “ući u crveno”.

Grčki zastupnik u Europskom parlamentu i heroj Drugoga svjetskog rata Manolis Glezos, idol mnogih u Syrizi, kazao je kako ljevičarska koalicija ni u kojem slučaju ne treba ustuknuti. “Moramo biti vjerni volji naroda i našim predizbornim proklamacijama bez da poduzimamo korake unazad. Po mom mišljenju, ne bi bilo loše da se upita volja naroda”, kazao je Glezos za grčki radio i spomenuo mogućnost referenduma.