Kroz primjer dokapitalizacije HEP-a još smo jednom mogli naučiti da ništa nije besplatno, da kako kaže izreka “nema besplatnog ručka”. Vlada je odlučila pomoći građanima ograničenjem cijena električne energije, što državnom poduzeću stvara gubitke, pa će netko te gubitke morati nadoknaditi. A to je opet Vlada, odnosno građani.
Nedavno je donesena odluka o dokapitalizaciji HEP-a u iznosu od 500 milijuna eura, uz to ide i još 400 milijuna eura dioničarskog zajma. Radi se o vrlo velikom iznosu koji će Vlada dati državnoj kompaniji, kao svojevrsno obeštećenje zbog ograničenja cijena struje.
Bankomati za političare
Dobar dio građana ima veliko nepovjerenje u uprave državnih ili javnih kompanija, zbog niza korupcijskih afera koje su se u njima događale. Postoji cijeli niz primjera, a dovoljno se prisjetiti samo onih najnovijih.
Milijardu kuna nestalo je u INA-i na trgovini plinom, za što je optuženo svega par osoba. Nakon toga postavlja se pitanje, ako njih trojica-četvorica mogu maznuti milijardu kuna, kolike iznose je moguće ukrasti ako se organizira veća grupa ljudi s takvim sklonostima i namjerama. I kakvo je upravljanje tom kompanijom, ako ne postoje mehanizmi za sprječavanje kriminala tih razmjera.
Od svježijih afera u državnim poduzećima možemo se prisjetiti i JANAF-a. Prije nešto više od dvije godine, čelni čovjek JANAF-a uhićen je zbog sumnji u višemilijunske malverzacije. Svi takvi događaji narušavaju povjerenje građana u državne kompanije. One se često percipiraju kao bankomati za političare i mjesta za uhljebljivanje podobnih. Problem je što to vrlo često nije daleko od istine.
Gdje će novac završiti?
Zbog svega toga, situacija u kojoj Vlada daje državnoj kompaniji vrlo veliki novac, blizu milijardu eura, što je iznos nekoliko puta veći od vrijednosti najvećih infrastrukturnih projekata, izaziva veliku pažnju građana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Je li opravdano, s obzirom na poslovanje HEP-a da im se da 900 milijuna eura? Hoće li novac zaista završiti za pokriće gubitaka zbog jeftinije struje, ili će dio završiti negdje drugdje? Pitanja su to koja će ostati otvorena, sve dok ne budemo imali podatke o poslovanju za cijelu prošlu i ovu godinu, iz kojih će možda biti vidljivo koliki bi zapravo bili gubici HEP-a i je li im sav taj novac zaista bio potreban.
Na stranicama HEP-a dostupno je nerevidirano izvješće za prvo polugodište prošle godine. Iz njega je vidljivo da je HEP Grupa u tom razdoblju imala gubitak od oko 1,1 milijardu kuna. Kako je on nastao? U izvješću se tumači da su imali nepovoljne hidrološke okolnosti, a došlo je i do porasta cijena uvezene struje te prirodnog plina i ugljena, što je utjecalo na rast troškova.
Prilično velika zadržana dobit
U izvješću se tvrdi da su troškovi električne energije u prvih šest mjeseci prošle godine porasli za preko 200 posto, u odnosu na isto razdoblje 2021. zato što je cijena iz uvoza porasla 255 posto. Osim toga, povećao se i obvezni otkup električne energije u sustavu poticaja, s 40 na 60 posto proizvedene energije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, ono što je zanimljivo za primijetiti jest da HEP Grupa ima prilično veliku zadržanu dobit, koja je sredinom prošle godine iznosila čak 6 milijardi kuna – skoro kao iznos koji će kroz dokapitalizaciju i pozajmicu dobiti od Vlade. Radi se o dobiti ostvarenoj ranijih godina, koja nije isplaćena dioničarima, odnosno državi, koja je stopostotni vlasnik, već je ostala u kompaniji. Krajem prvog polugodišta prošle godine imali su i priličan iznos gotovine. Naime, na stavci “novac u banci i blagajni” nalazilo se gotovo 6 milijardi kuna.
Zašto baš 900 milijuna eura?
Upitali smo HEP na temelju čega se došlo do iznosa od baš 900 milijuna eura, koji su im potrebni za sanaciju gubitaka zbog ograničenja cijene struje.
Kao odgovor poslali su nam dio obrazloženja Vlade RH te odluke: “prema analizama koje je dostavio HEP d.d. proizlazi da su HEP d.d.-u potrebna financijska sredstva zbog pretrpljenih gubitaka proizašlih iz provođenja odredbi iz paketa mjera Vlade Republike Hrvatske donesenih radi pomoći građanima i ostalim ugroženim kupcima energije u procijenjenom iznosu do 900 milijuna eura.”
Članak se nastavlja ispod oglasa
HEP si čuva gotovo milijardu eura, država mu je dala još toliko. Gdje će taj silni novac?
Je li zbilja opravdano, s obzirom na poslovanje HEP-a, da im se sad ponovno da 900 milijuna eura
Državne kompanije često se percipiraju kao bankomati za političare i mjesta za uhljebljivanje podobnih. Hoće li u ovom slučaju novac zaista završiti za pokriće gubitaka zbog jeftinije struje, ili će dio završiti negdje drugdje?
Kroz primjer dokapitalizacije HEP-a još smo jednom mogli naučiti da ništa nije besplatno, da kako kaže izreka “nema besplatnog ručka”. Vlada je odlučila pomoći građanima ograničenjem cijena električne energije, što državnom poduzeću stvara gubitke, pa će netko te gubitke morati nadoknaditi. A to je opet Vlada, odnosno građani.
Nedavno je donesena odluka o dokapitalizaciji HEP-a u iznosu od 500 milijuna eura, uz to ide i još 400 milijuna eura dioničarskog zajma. Radi se o vrlo velikom iznosu koji će Vlada dati državnoj kompaniji, kao svojevrsno obeštećenje zbog ograničenja cijena struje.
Bankomati za političare
Dobar dio građana ima veliko nepovjerenje u uprave državnih ili javnih kompanija, zbog niza korupcijskih afera koje su se u njima događale. Postoji cijeli niz primjera, a dovoljno se prisjetiti samo onih najnovijih.
Milijardu kuna nestalo je u INA-i na trgovini plinom, za što je optuženo svega par osoba. Nakon toga postavlja se pitanje, ako njih trojica-četvorica mogu maznuti milijardu kuna, kolike iznose je moguće ukrasti ako se organizira veća grupa ljudi s takvim sklonostima i namjerama. I kakvo je upravljanje tom kompanijom, ako ne postoje mehanizmi za sprječavanje kriminala tih razmjera.
Od svježijih afera u državnim poduzećima možemo se prisjetiti i JANAF-a. Prije nešto više od dvije godine, čelni čovjek JANAF-a uhićen je zbog sumnji u višemilijunske malverzacije. Svi takvi događaji narušavaju povjerenje građana u državne kompanije. One se često percipiraju kao bankomati za političare i mjesta za uhljebljivanje podobnih. Problem je što to vrlo često nije daleko od istine.
Gdje će novac završiti?
Zbog svega toga, situacija u kojoj Vlada daje državnoj kompaniji vrlo veliki novac, blizu milijardu eura, što je iznos nekoliko puta veći od vrijednosti najvećih infrastrukturnih projekata, izaziva veliku pažnju građana.
Je li opravdano, s obzirom na poslovanje HEP-a da im se da 900 milijuna eura? Hoće li novac zaista završiti za pokriće gubitaka zbog jeftinije struje, ili će dio završiti negdje drugdje? Pitanja su to koja će ostati otvorena, sve dok ne budemo imali podatke o poslovanju za cijelu prošlu i ovu godinu, iz kojih će možda biti vidljivo koliki bi zapravo bili gubici HEP-a i je li im sav taj novac zaista bio potreban.
Na stranicama HEP-a dostupno je nerevidirano izvješće za prvo polugodište prošle godine. Iz njega je vidljivo da je HEP Grupa u tom razdoblju imala gubitak od oko 1,1 milijardu kuna. Kako je on nastao? U izvješću se tumači da su imali nepovoljne hidrološke okolnosti, a došlo je i do porasta cijena uvezene struje te prirodnog plina i ugljena, što je utjecalo na rast troškova.
Prilično velika zadržana dobit
U izvješću se tvrdi da su troškovi električne energije u prvih šest mjeseci prošle godine porasli za preko 200 posto, u odnosu na isto razdoblje 2021. zato što je cijena iz uvoza porasla 255 posto. Osim toga, povećao se i obvezni otkup električne energije u sustavu poticaja, s 40 na 60 posto proizvedene energije.
No, ono što je zanimljivo za primijetiti jest da HEP Grupa ima prilično veliku zadržanu dobit, koja je sredinom prošle godine iznosila čak 6 milijardi kuna – skoro kao iznos koji će kroz dokapitalizaciju i pozajmicu dobiti od Vlade. Radi se o dobiti ostvarenoj ranijih godina, koja nije isplaćena dioničarima, odnosno državi, koja je stopostotni vlasnik, već je ostala u kompaniji. Krajem prvog polugodišta prošle godine imali su i priličan iznos gotovine. Naime, na stavci “novac u banci i blagajni” nalazilo se gotovo 6 milijardi kuna.
Zašto baš 900 milijuna eura?
Upitali smo HEP na temelju čega se došlo do iznosa od baš 900 milijuna eura, koji su im potrebni za sanaciju gubitaka zbog ograničenja cijene struje.
Kao odgovor poslali su nam dio obrazloženja Vlade RH te odluke: “prema analizama koje je dostavio HEP d.d. proizlazi da su HEP d.d.-u potrebna financijska sredstva zbog pretrpljenih gubitaka proizašlih iz provođenja odredbi iz paketa mjera Vlade Republike Hrvatske donesenih radi pomoći građanima i ostalim ugroženim kupcima energije u procijenjenom iznosu do 900 milijuna eura.”