Hrvatska gospodarska komora zbog štednje ukida Sud časti
Kažu da se radi o štednji zbog koronakrize, ali i nastavku procesa 'digitalne transformacije'
Hrvatska gospodarska komora ukida svoj Sud časti, tako da svi koji su se namjeravali baviti nečasnim radnjama mogu odahnuti. Prije nekoliko dana u Narodnim novinama objavljena je Odluka o privremenom prekidu postupaka i prestanku rada Tajništva Suda časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U Odluci koju potpisuje predsjednik HGK Luka Burilović navodi se da se s 15. listopadom prekidaju svi postupci pred Sudom časti te da 1. prosinca prestaje s radom Tajništvo suda.
Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovan je 1989. godine. Kako se navodi na stranicama HGK, njegova zadaća bila je “spriječiti nepošteno, štetno, nemoralno, neprihvatljivo i drugo ponašanje gospodarskih subjekata protivno dobrim poslovnim običajima, osnovnim načelima obveznog prava te drugim pravilima koja vrijede u poslovanju. Na taj način nastoji utjecati na zdravo, konkurentsko i natjecateljsko djelovanje i poslovanje.”
‘Održavanje funkcije Suda časti više nije moguće’
Zatražili smo pojašnjenje ove odluke od Hrvatske gospodarske komore iz koje su nam odgovorili da se radi o štednji zbog koronakrize, ali i nastavku procesa “digitalne transformacije” kojeg su započeli prije dvije godine.
“Radi se o procesu koji smo planirali provesti postupno, no Komora je zbog koronakrize te posljedično smanjenja prihoda od članarina, stupanja na snagu posebnih propisa, smanjenja gospodarskih aktivnosti i otkazivanja brojnih događanja, pretrpjela pad prihoda. S obzirom na procese reorganizacije te gospodarske i financijske posljedice koronakrize, u novonastalim okolnostima održavanje funkcije Suda časti više nije moguće”, stoji u odgovoru HGK.
Dodaju i da će Stalno arbitražno sudište i Centar za mirenje kao alternativni načini rješavanja sporova i dalje nastaviti funkcionirati.
HGK do krize zapošljavala 500 ljudi
U srpnju ove godine HGK je najavila da će zbog pada prihoda morati smanjivati i broj zaposlenih. Plan je bio otpustiti oko 30 posto zaposlenih, odnosno oko 150 ljudi. Iako se već godinama s raznih strana mogu čuti pozivi za ukidanje obveznog članstva u HGK, što bi vjerojatno značilo i njeno gašenje, do danas se to nije dogodilo.
Hrvatska gospodarska komora u ovu godinu ušla je s više od 500 zaposlenih. U financijskom planu za ovu godinu stoji da su ukupni troškovi zaposlenih oko 90 milijuna kuna, odnosno oko 40 posto ukupnih troškova HGK. Od tog iznosa na plaće ide 73 milijuna kuna, dok su doprinosi na plaće 11 milijuna kuna, a pet milijuna odnosi se na ostale troškove.
Za ovu godinu u planu su bili prihodi od oko 233 milijuna kuna, što se zbog koronakrize sasvim sigurno neće realizirati.
71 posto prihoda od prisilne članarine
Kada se pogleda struktura vidi se da čak 71 posto prihoda dolazi od prisilne članarine, dok od prodaje usluga imaju samo oko 5 posto prihoda. Ostatak su razni ostali prihodi, poput prihoda od imovine, transfera iz proračuna lokalnih jedinica i slično. Iz toga je jasno da bi poslovanje HGK na bazi dobrovoljnih članarina bilo neodrživo, barem na dosadašnjoj razini broja zaposlenih.
Prihodi od članarine ove su godine trebali iznositi oko 165 milijuna kuna, dok su od prodaje roba i usluga očekivali nešto više od 12 milijuna kuna.