Hrvatska je doista raj za banke. Ovdje imaju triput veće profite nego u Njemačkoj i Francuskoj
U Austriji i Italiji, gdje su matice naših najvećih banaka, profiti su upola manji nego u Hrvatskoj
Premijer Andrej Plenković često ističe kao jedan od većih uspjeha svoje Vlade to da je kupovna moć hrvatskih građana dosegnula 75 posto prosjeka Europske unije. To znači da je kupovna moć hrvatskih građana i dalje manja za 25 posto od EU prosjeka i veća je jedino od kupovne moći Mađara i Bugara, no naglasak se stavlja na činjenicu da je prije pridruživanja Hrvatska dosezala tek 63 posto EU prosjeka.
Iako će ovim tempom približavanja kupovna moć građana trebati još desetljeća do EU prosjeka, kao i BDP po glavi stanovnika (trenutno je 73 posto), Hrvatska ima svog konja za utrku kad je u pitanju usporedba s ostalim članicama Unije, ali vlasti ga baš i ne ističu kao primjer svog uspješnog vladanja.
Među predvodnicama EU
Osim činjenice da je stopa inflacije u Hrvatskoj znatno veća od EU prosjeka i da je druga najveća u europodručju i peta najveću u EU, Hrvatska se može pohvaliti i time da su pokazatelji profitabilnosti njezinog bankarskog sustava značajno nadmašili EU prosjeke, kao i prosjeke Italije ili Austrije, država iz kojih dolaze banke koje su vlasnice najvećih hrvatskih banaka, te da su po tom pitanju nešto jače tek banke u nekoliko istočnoeuropskih članica Unije.
Mjere Europske centralne banke (ECB) za borbu protiv inflacije podigle su zaradu banaka u svim europskim zemljama, banke nikada nisu imale lakši posao, među ostalim za višak likvidnosti središnje banke, pa tako i Hrvatska narodna banka, plaćaju im kamatu od 3,75 posto.
Prinosi dosežu rekorde
Posljedično rastu i neto kamatni prihodi, odnosno razlika između prihoda što ih banke ostvare na kamatama i onih koje plaćaju. Neto kamatni prihodi podigli su u nebo profitabilnost banaka u Hrvatskoj i bankari iz Italije, Austrije, ali i Njemačke, Danske, ili Francuske sa zavišću mogu gledati rezultate svojih hrvatskih kolega.
Nedavno je Hrvatska narodna banka objavila da su prinos na imovinu (engl. Return on assets; ROA) i prinos na kapital (engl. Return on equity; ROE) u Hrvatskoj dosegnuli rekordne razine. Tako je prinos na imovinu u prvom polugodištu 2022. godine bio 1,2 posto, da bi ove godine dosegnuo 1,9 posto, a prinos na kapital porastao je s 9,5 posto na 16,8 posto. To znači da je prinos na imovinu porastao za 58 posto, a na kapital 76,8 posto.
Triput veći od prosjeka EU
Podaci koje u svom izvješću navodi EBA (European Banking Authority), neovisno nadzorno tijelo za bankarstvo u EU, ponešto odstupaju od onih koje je objavio HNB, jer je riječ o konsolidiranim podacima, ali oni su usporedivi za sve zemlje EU.
Prema tim podacima prinos na kapital u Hrvatskoj je u prošloj godini bio 20 posto, što je gotovo dvostruko više od EU prosjeka koji je bio 10,8 posto. Povrat na imovinu u Hrvatskoj je, prema izvješću EBA-e, iznad dva posto, a EU prosjek je 0,7. Dakle, stopa prinosa hrvatskih banka u tom je slučaju trostruko veća od one prosječne u EU.
Kad se Hrvatska uspoređuje s Italijom ili Austrijom, gdje su povrati na kapital ispod 15 posto, na imovinu oko jedan posto, može se zaključiti da je poslovna klima za Zagrebačku, Privrednu, Erste banku ili primjerice RBA-a, dvostruko povoljnija, nego za njihove vlasnike u matičnim zemljama kad je u pitanju prinos na imovinu, a barem za trećinu povoljnija ako se mjeri prinosom na kapital.
Veći prostor za zaradu
Bankarski sustav u Hrvatskoj u prvoj je polovici ove godine posebice impresivne rezultate profitabilnosti imao u usporedbi s bankama u Francuskoj ili Njemačkoj, državama s dva najveća EU gospodarstva. I prinos na imovinu i prinos na kapital u bankama tih država znatno su niži od EU prosjeka, i hrvatske banke imaju te pokazatelje gotovo tri puta veće od francuskih i njemačkih banaka.
U svim tim državama kamate na kredite su uglavnom veće nego u Hrvatskoj, ali su veće i kamate koje banke plaćaju na depozite. Iako imaju nešto niže kamate na kredite koje daju građanima i poduzećima, hrvatske banke imaju i znatno niže kamate na štednju pa je prostor za njihovu zaradu na kamatama puno veći.
Što kažu u HNB-u?
Pitali smo i HNB u čemu je tajna trenutnog procvata u poslovanju hrvatskih banaka, a iz središnje banke napominju da su se “pokazatelji profitabilnosti bankovnog sustava u EU-u na kraju prvoga polugodišta 2023. poboljšali, a povećanje vrijednosti pokazatelja profitabilnosti pripisuje se rastu neto kamatnog prihoda, kako se navodi i u periodičnoj analizi rizika i ranjivosti u bankovnom sustavu EU-a”, odnosno u izvješću EBA-e.
Navode da je i povećanje dobiti u hrvatskom bankovnom sustavu od 73,2 ponajviše bilo rezultat rasta neto kamatnoga prihoda, čemu se mogu zahvaliti rekordne vrijednosti pokazatelja profitabilnosti.
Prekonoćni depoziti
“Desetljetno razdoblje gotovo kontinuiranog smanjivanja kamatnih prihoda prekinulo se u 2022. godini s prestankom okružja niskih kamatnih stopa. Najveći su izvor rasta pritom bili kamatni prihodi na prekonoćne depozite kod HNB-a. Naime, od početka 2023., odnosno od uvođenja eura i pristupanja Eurosustavu, kreditne institucije mogu iskoristiti stalno raspoloživu mogućnost polaganja sredstava na prekonoćni depozit kod HNB-a, na koji ostvaruju kamatne prihode”, navode iz HNB-a.
Kažu da su tu mogućnost kreditne institucije koristile zahvaljujući znatnim iznosima visokolikvidnih sredstava na računima za namiru, kojima ujedno osiguravaju i vrlo visoku likvidnost bankovnog sustava, daleko veću od pokazatelja likvidnosti bankovnog sustava u EU-u.
Porez na banke
Na rast neto kamatnih prihoda nekoliko je europskih zemalja odlučilo reagirati uvođenjem posebnog poreza na banke, poput Španjolske ili Estonije, ali i Italije, čije su banke ipak manje profitabilne od hrvatskih.
Na pitanje o mogućem uvođenju poreza na banke, hrvatski ministar financija Marko Primorac jasno je rekao da se porez na posebne djelatnosti neće uvoditi, ali da će se on naplaćivati i u financijskom sektoru ako Vlada odluči ponovo aktivirati dodatni porez na dobit koji je u ovoj godini naplaćen na ekstra dobit iz prošle godine svima kojima je dobit rasla više od 20 posto iznad četverogodišnjeg prosjeka.