Ekstremna zarada banaka u Hrvatskoj i veća je nego se činila: dobit im narasla 90 posto, a platit će 0 eura dodatnog poreza
Ina je pak prošle godine zbog 48 posto veće dobiti platila 80 milijuna eura poreza
Ako će se nekada raditi lista dobitnika i gubitnika za 2023. godinu, koju je u Hrvatskoj obilježila kombinacija uvođenja eura i visoke inflacije, na vrhu liste dobitnika sasvim sigurno će biti banke. Njihovo poslovanje, bez nekog velikog truda, naglo se popravilo zahvaljujući odlukama koje je Europska centralna banka (ECB) donosila nastojeći smiriti inflaciju.
Te odluke primjenjivale su se i kod nas jer je Hrvatska od 1. siječnja postala članica eurozone. To je, među ostalim, značilo smanjenje obvezne pričuve s devet na jedan posto. Banke, koje su i dotad imale višak novca, povećale su likvidnost. A, onda je ECB cijelu prošlu godinu, u mjerama protiv inflacije, samo povećavao kamate koje im je središnja banka plaćala na te viškove.
Ukupna dobit banka 1,34 milijarde eura
Rezultat je ukupna dobit banaka u prošloj godini od 1,34 milijarde eura. Za one koji još uvijek vole izraz vrijednost u kunama to znači da su banke u 2022. godini imale dobit od 5,3 milijarde kuna, a da je ona u 2023. narasla na više od deset milijardi kuna. Dobit banaka gotovo se udvostručila, porasla je za više od 90 posto.
Tako laganu zaradu u prošle je dvije godine imao samo državni proračun kojem je inflacija povećavala porezne prihode. I Ina, koja je posebice u 2022. uživala plodove rasta cijena goriva. I na to je platila najviše dodatnog poreza na dobit.
Banke neće platiti porez na ekstradobit
Zanimljivo je da na takav rast banke neće platiti dodatni porez na dobit, koji je u Hrvatskoj, kao i u većini članica Europske unije, na snazi bio lani za dobit koja je ostvarena u 2022. godini. U većini država uveden je na energetske tvrtke. U Hrvatskoj su ga plaćale sve tvrtke koje su imale prihod veći od 300 milijuna kuna, a dobit im je u 2022. porasla za više od 20 posto u odnosu na četverogodišnje razdoblje. Tako je lani najviše dodatnog poreza na dobiti, za poslovanje iz 2022., platila Ina – 80 milijuna eura, dok su sve financijske institucije platile nešto više od 20 milijuna eura.
Ina je u godini, u kojoj je imala trošak poreza na ekstradobit od 80 milijuna eura, imala povećanje dobiti od 48 posto. Banke kojima je u Hrvatskoj dobit u 2023. porasla znatno više, primjerice Zagrebačkoj banci 89 posto, neće na taj rast dobiti platiti taj dodatni porez. Hrvatska se nije odlučila na produljenje primjene Zakona o dodatnom porezu na dobit na još jednu godinu, niti je, što su neke članice EU-a učinile, uvela taj porez samo za banke.
Banke su takav rast dobiti ostvarile najvećim dijelom na rastu neto kamatnog prihoda, odnosno razlici između prihoda od naplaćenih kamata i troška kamata koje su one plaćale. Lani su hrvatske banke, prema podacima Hrvatske narodne banke, prikupile 2,68 milijardi eura od kamata. Same su platile 510 milijuna eura kamata. Neto kamatni prihod bio je 2,15 milijardi eura.
Neto prihod od kamata porastao 83 posto
Posljednji put banke su kamatni prihod veći od dvije milijarde eura imale 2016. godine. Tada je on iznosio 2,23 milijarde eura. Ali su banke morale platiti i više kamata, gotovo 780 milijuna eura.
Rezultat je posebno impresivan u odnosu na 2022. godinu, kad su banke od kamata ostvarile prihod od 1,47 milijardi eura. Pritom su imale trošak od 258 milijuna eura, pa je neto kamatni prihod bio 1,2 milijarde eura. To znači da se u 2023. godini neto kamatni prihod povećao za milijardu eura, odnosno za 83 posto.
Prinos na imovinu rastao 80 posto
I HNB i Hrvatska udruga poslodavaca slažu se da je izvor rasta tog neto kamatnog prihoda dobrim dijelom nastao na obvezi središnje banke da komercijalnim bankama plaća kamatu na višak likvidnosti, koja je tijekom prošle godine dosegla četiri posto.
Sjajna godina za banke značila je i da su im na kraju 2023. godine porasli pokazatelji profitabilnosti u odnosu na kraj 2022. godine. Tako je prinos na imovinu porastao s jedan posto na 1,8 posto, što je rast od 80 posto. Prinos na kapital je na kraju 2023. godine bio 15,5 posto, što je rast od 89 posto u odnosu na kraj 2022. godine kada je iznosio 8,2 posto. Sve t0 sugerira da se vlasnici banaka mogu nadati isplati dividende koja će biti veća nego ona koju su dobili u prošloj godini na osnovu rezultata u 2022. Lani im je isplaćeno više od 600 milijuna eura dividende.