Provjerite zašto svi pričaju o profesoru matematike koji je razotkrio neznanje naših bankara
Hrvatski bankari ne znaju osnove svoga posla. Treba li nas to čuditi?
Toni Milun, poznati naš profesor matematike i čovjek koji već nekoliko godina objavljuje videe na YouTubeu u nadi da će matematički obrazovati hrvatskoga čovjeka, bio on osnovnoškolac ili čisto nepoznavatelj materije, objavio je fantastičan video. U onome što naziva serijom videa o bankama i švicarcu, Milun se u prvoj epizodi obrušio na bankarske djelatnike i njihovo strahovito neznanje kad je ekonomija u pitanju.
Predstavljajući se kao potencijalni klijent razgovarao je s 12 djelatnika banaka i postavljao im razna pitanja. Osnove osnova, kako je objasnio u svom videu. “Je li tekući račun jednostavan ili složen? Radi li se o dekurzivnom ili anticipativnom obračunu?” samo su neka od pitanja koja je postavio djelatnicima banaka.
I dok prosječnom čovjeku ovakva pitanja postavljena na hrvatskom ili kineskom neće puno pomoći razumijevanju, bankarski bi službenici, složit ćete se, ipak trebali znati osnove ekonomskoga znanja.
Izmišljali odgovore
Tako sedmero bankarskih djelatnika nije znalo odgovor na prvo pitanje, dok su neki počeli izmišljati odgovore. Jedna je djelatnica išla toliko daleko da je čak rekla da nikada nije čula za te pojmove. Odgovor na drugo pitanje znao je tek jedan djelatnik, dok ostali ili, ponovno, nisu čuli za te pojmove ili jednostavno nisu znali odgovor. Obračun kamata na papiru znala je izračunati samo jedna djelatnica.
Poanta ovoga Milunovog istraživanja bila je ponuditi mišljenje iz drugoga kuta, a vezano uz nemile događaje sa švicarskim frankom, njegovim tečajem i kreditima podignutima u toj valuti.
Banke, kaže Milun, šalju poruku da su građani ti koji su odgovorni, jer su uzimali kredite u švicarcima. Također, građani su ti koji su trebali predvidjeti kretanje švicarskog franka u odnosu na euro. Odgovornost trebaju snositi i zbog svoje financijske nepismenosti i neodgovornosti. Međutim, ako upravo oni koji nude kredite, oni koji rade u bankama i moraju znati ekonomiju u pravom smislu, nemaju pojma o bankarskom poslovanju, zašto bi ga jedan prosječan Hrvat trebao imati?
Pomalo nihilistički, ako svi znaju sve, što će nam itko, a posebice banke? Ili u bankama jednako razumiju filozofiju, koliko i ekonomiju?
Ne znaju kakva je kamatna stopa
“Kod stambenih kredita, samo su u jednoj poslovnici znali da je obračun složen, dok ostali nisu znali odgovor na to pitanje. U dvije poslovnice djelatnici su tvrdili da je kamatna stopa konformna, što je u potpunosti netočna informacija, jer više niti jedna banka nema stambeni kredit uz konformnu kamatnu stopu”, kazao je Milun.
Upravo prelazak s konformne na relativnu kamatnu stopu građane skupo košta, napominje Milun. Kod kredita od, primjerice, 100 tisuća eura, uz redovito otplaćivanje svoga kredita, korisnik upravo zbog te relativne stope mora platiti i dodatnih 3.600 eura.
Anuitet špansko selo
Anuitet, iako osnova, potpuna je nepoznanica za sve ispitane bankarske djelatnike. Njegovo izračunavanje također. “Gospodine, vidim da ste mi došli s matematičkim zadacima. To nije moj posao”, bio je odgovor jednog djelatnika banke, i to baš one čiji je Milun klijent.
“Danas, u 2015. godini, kada je cijeli svijet povezan i kad su mogućnosti za one koji se žele obrazovati ogromne i kad s obrazovanjem cijela država može postati konkurentnija u cijelom svijetu, mi uvodimo zaglupljivanje”, čudi se Milun.
Živimo u državi u kojoj se konstantno bunimo kako ljudi loše obavljaju svoj posao. Sva postavljena pitanja, kaže Milun, uče svi učenici ekonomskih škola i fakulteta. Zašto onda to bankari ne znaju?
Upravo mi je i samoj, na upit o tečaju eura, djelatnica u banci čija sam klijentica kazala kako je na dnevniku vidjela da će se mijenjati. Na dnevniku. Ako novinari trebaju obrazovati bankare, umjesto od njih dobivati informacije, što će nam onda bankari?
Oglasila se i HUB
Tragom Milunova videa, Dnevnik.hr donosi i reakciju Hrvatske udruge banaka, iz koje su kazali kako se ne mogu očitovati niti na bilo koji način komentirati njegovo istraživanje.
“Hrvatska udruga banaka ima jedan od najeduciranijih kadrova. Istraživanje, koje je proveo profesor Milun, nije znanstveno utemeljeno. Ne znamo niti na kojem je uzorku provedeno, niti mogu li odabrane poslovnice predstavljati reprezentativni uzorak. Upravo zbog toga ovo istraživanje ne može biti relevantno”, kazala je glasnogovornica HUB-a za Dnevnik.hr.
Nudi besplatnu pomoć
“Želim povjerenje u institucije, želim da HNB bude neovisan i nadam se da neće ići isključivo na ruku bankama, nauštrb građana. Želim partnerski odnos banaka i građana. Želim bankama da ulažu više u obrazovanje svojih djelatnika. Osobno nudim svoju besplatnu pomoć”, zaključio je Milun.
Nekako čisto sumnjamo da će je prihvatiti, čak i ako je besplatna. Najgore je sebi priznati manjak znanja o bilo čemu.