Glavni ekonomist HNB-a najavio rast kamata: 'Rate kredita mogu skočiti i do 30 posto, ali ne u kratkom roku'
Vedran Šošić kaže da su vremena rizična
Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić za HRT je komentirao situaciju s kamatnim stopama na kredite u Hrvatskoj nakon prelaska s kune na euro. Domaće banke koje su kao osnovicu dosad koristile Nacionalnu referentnu stopu s uvođenjem eura prelaze na Euribor, što će dovesti do poskupljenja novih kredita. Gospodin Šošić kaže da je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde najavila da će biti potreban dodatni rast kamatnih stopa kako bi se inflacija koja opterećuje cijelu Europsku uniju i eurozonu stavila pod kontrolu.
“Ne možemo zasad dati decidiran odgovor koliko će rasti kamatne stope u Hrvatskoj. To će ovisiti i o potezima Europske središnje banke koja doslovno odlučuje od sastanka do sastanka što učiniti s kamatnim stopama ovisno o najnovijim gospodarskim pokazateljima, a onda i o prelijevanju ovog dosadašnjeg rasta kamatnih stopa u europodručju na Hrvatsku, koje je usporeno i odgođeno kroz ovaj naš proces pristupanja koje smanjuje regulatorni trošak i pustilo je dodatnu likvidnost bankama”, izjavio je Šošić.
Kamate će rasti postepeno
Nadalje je pojasnio da je šestomjesečni Euribor, kao referentna stopa, rastao s negativnih -0,5 posto na otprilike 3 posto. “Inače je rastao još i više. Od povećanja ključnih stopa Europske središnje banke on anticipira i budući rast. To je jako veliki porast. Kad bi recimo na kredit od 20 godina kamatna stopa skočila za 3,5 posto, to bi značilo rast rate više od 30 posto. To je potencijalno jako velik učinak”, naglasio je napominjući i da je guverner HNB-a prije više od godine dana govorio da se u nekakvim scenarijima može očekivati rast anuiteta, otplata za 20, 30 posto.
Šošić uvjerava, međutim, da se to neće dogoditi, barem ne u kratkom roku. “Jedan od razloga su i zakonska ograničenja koja će uvažavati. Imamo više tih ograničenja, ona će taj porast ključnih stopa tek postupno propuštati u one kamatne stope koje banke naplaćuju na postojeće kredite. I kod novih kredita isto će doći do rasta. I on će vjerojatno isto biti postupan”, naglasio je.
‘Rizična su vremena’
“Možda građani kad vide da im je kamatna stopa skočila s 2,5 ili 3 posto – ponuda banke za novi kredit – na 3,5 ili koliko… Mi u statistici još ne vidimo rast kamatnih stopa, imamo statistiku do 11. mjeseca. Vidimo samo najave banaka u siječnju da povećavaju kamatne stope zbog zaoštravanja monetarnih uvjeta. Međutim, treba biti svjestan da se tih 3,5 posto sastoji od 3 postotna boda Euribora i 0,5 postotnog boda marže. Za razliku od 2,5 posto prijašnje kamatne stope, gdje je većina bila marža. Oni su puno više izloženi rastu kamatnih stopa. Tu je različit potencijal dodatnog rasta. I treba obratiti pažnju kod kombiniranih stopa, 5 ili 10 godina fiksiranja, neke banke su imale ponude. Sad vam je stopa 3 posto, međutim kad istekne razdoblje fiksiranja od 5 godina onda vam je recimo Euribor +3 posto. To je isto nešto na što trebaju paziti”, objašnjava Šošić.
Rekao je i da ne može preporučiti nikome da odabere fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu. “Svatko mora donijeti odluku za sebe. Ja se moram pobrinuti da informiramo ljude o rizicima. Kod Euribora vidimo relativno velike oscilacije. Kod NRS-a oni koji imaju postojeće kredite isto, taj NRS će isto rasti, još zasad ne vidimo njegov rast. Rizično je vrijeme. Ono što ne bih nikome preporučio je da uzima varijabilnu stopu ako si ne može priuštiti fiksnu. S rastom kamata mogu špekulirati oni koji imaju određenu zalihu, određeni amortizer u dohotku, mogu si priuštiti veće rate. Oni koji si ne mogu priuštiti porast rata trebali bi izbjegavati takve stope i trebali bi si nastojati fiksirati kamatnu stopu u nekom razdoblju”, zaključio je.