Analitičari kažu da u 2015. izlazimo iz krize, ali imaju 6 bitnih upozorenja

Jeftin novac i oporavak eurozone su uzaludni bez smanjenja potrošnje

21.04.2015., Zagreb, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14 – Konferencija Vlade Republike Hrvatske Poslovanje, restrukturiranje i investicije trgovackih drustava u drzavnom portfelju. Podpredsjednik Vlade Branko Grcic. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/Pixsell

Tijekom 2015. godine recesiji u Hrvatskoj doći će kraj, ali gospodarski izgledi ostaju i dalje slabi s obzirom da unutarnje strukturne slabosti onemogućavaju oporavak domaće potražnje, a inozemna potražnja nije dovoljna za snažnije pokretanje gospodarstva s obzirom na nisko učešće vanjskotrgovinske razmjene u ukupnom gospodarstvu, predviđaju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). U publikaciji RBAnalize, pod naslovom “Između recesije i oporavka” na temu Hrvatske u ciklusu Europskoga semestra, analitičari RBA podsjećaju da je u šet godina recesije kumulativno izgubljeno 12,5 posto hrvatskog realnoga bruto domaćeg proizvoda.

Izvoz će rasti zbog oporavka eurozone

Analiza ističe da dostupni podaci za prvi kvartal 2015. pokazuju da bi se u svibnju moglo vidjeti da je BDP pao 0,1 posto to najviše zbog usporavnaja investicija u fiksni kapital.

Na valu oporavka eurozone potaknutog mjerama Europske središnje banke, očekuju daljnji rast izvoza i održavanje viška na tekućem računu platne bilance. Iako se na stranom tržištu nudi više novca, ne misle da će vanjski dug rasti brže nego sada. Dugovi će se, tvrde u RBA, nastaviti smanjivati. Tvrtke bi mogle potražiti nove kredite na vanjskom tržištu.

Ako bude poremećaja, kamate državi će naglo skočiti

Podsjećaju i da se rast vanjskog duga države nastavio novim izdanjem euroobveznica, kojim je Hrvatska već tijekom prvoga tromjesečja osigurala više od polovice novca koji joj treba za refinanciranje a i kamate su pale zbog stimulativnih mjera u eurozoni. Analitičari ipak upozoravaju da analitičari Hrvatsku smatra izloženijom rizicima od ostalih zemalja u regiji, “što bi se u slučaju većih poremećaja na financijskim tržištima moglo negativno odraziti na troškove budućih refinanciranja države”.

HNB ne može spašavati stvari umjesto Vlade

Očekuju i da će središnja banka i sljedećih mjeseci nastojati potaknuti oporavak putem osiguranja likvidnosti. Međutim, ističu, kao i prethodnih godina potvrdit će se njezin ograničen utjecaj jer izostaje potpora ostalih gospodarskih politika.

Zamrzavanje tečaja franka potreslo je banke

“Osobit izazov za financijski sektor predstavlja državna intervencija u gospodarstvo nakon siječanjske aprecijacije švicarskoga franka. Uvođenje administrativnoga tečaja pri otplati kredita vezanih uz franak smanjit će dobit bankarskoga sektora u 2015. godini, ali stabilnost bankarskoga sektora ostaje neupitna uz najvišu razinu adekvatnosti kapitala među novim članicama EU-a”, navode analitičari RBA.

Opako rezanje troškova države, dug ne smije rasti

Tako u ovoj godini u fokusu ostaje fiskalna politika, potreba za dubinskim restrukturiranjem javnoga sektora i obuzdavanje rasta javnoga duga, no analitičari RBA ocjenjuju da se, s obzirom na izbornu godinu, teško mogu očekivati značajniji pomaci.

Nisu sigurni da će Vlada provesti najavljene mjere

Namjere Vlade “u smislu provođenja reformi i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža” doznali smo ovoga tjedna. “Međutim”, zaključuje se u analizi, “otvoreno ostaje pitanje učinkovite i pravodobne implementacije nužnih (korektivnih) mjera”.