Hrvatski bi BDP u 2015. godini mogao rasti više od predviđenoga
U Hrvatskoj se očekuje rast BDP-a za 0,5 posto
Zahvaljujući vrlo snažnim proljetnim pokazateljima, izgledi za rast BDP-a za 2015. godinu u Srednjoj (SE) i Jugoistočnoj Europi (JIE) revidirani su naviše, a u Hrvatskoj je zabilježen rast s nultoga na 0,5 posto, stoji u priopćenju Raiffeisen Bank Internationala (RBI).
U Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj Republici i Slovačkoj očekuje se rast realnoga BDP-a za više od 3 posto. Također su podignuti izgledi rasta u Rumunjskoj (sa 3,0 posto na 4,0 posto), Bugarskoj (sa 1,2 posto na 2,0 posto). Stanje u podregiji Istočne Europe i dalje je teško i do kraja godine se očekuje smanjenje BDP-a za –3,5 posto (u Bjelorusiji), –4 posto (u Rusiji) te –10 posto (u Ukrajini).
Snažna domaća potražnja
„Budući da se vrhunac ciklusa rasta očekuje u drugoj polovini 2015. i početkom 2016. godine, procjene rasta za 2016. nešto su niže od onih za ovu godinu. Za većinu je zemalja SE-a karakterističan ujednačen udio u rastu svih sastavnica potražnje. Gospodarskom oporavku, koji sâm sebe podržava i nastavit će se i poslije 2016., osobito pogoduje snažna domaća potražnja na tržištima s rastom u regiji SE-a/JIE-a zbog privatne potrošnje i investicija“, kaže Peter Brezinschek, glavni analitičar Raiffeisen istraživanja u Raiffeisen Bank International AG-u (RBI), u nedavnoj objavljenoj publikaciji o strategiji za SIE pod nazivom Central and Eastern European Strategy za treće tromjesečje 2015.
Izlazak Hrvatske iz recesije
„Unatoč stagnaciji gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj razini godišnji rast BDP-a u prvome tromjesečju potvrdio je izlazak Hrvatske iz recesije. Međutim, kako unutarnje strukturne slabosti još uvijek nisu riješene, izgledi za stabilan i održiv oporavak ostaju vrlo slabi. Potaknuto nastavkom oporavka inozemne potražnje (izvozom roba i usluga), uz tek blage stope rasta osobne potrošnje te zaustavljanje pada investicija, gospodarstvo bi po prvi puta nakon 2008. moglo zabilježiti vrlo blagu pozitivnu stopu rasta.
Oporavak je dakle krhak i nedovoljan da zaustavi rast udjela javnoga duga u BDP-u koji se približava razini od 90%. Stoga će fiskalna politika odnosno potreba za smanjenjem proračunskoga manjka i stabilizacija javnoga duga ostati u fokusu i u narednome srednjoročnom razdoblju. Za sada, vrijeme nam poklanja Europska središnja banaka i ekstremno ekspanzivna monetarna politika, koja nekonvencionalnim mjerama monetarne politike omogućuje obilje likvidnosti, posredno privremeno umanjujući i troškove financiranja RH“, izjavila je Zrinka Živković-Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja.