Kako Google odlučuje tko ima pravo biti zaboravljen
Google je zaprimio 250 tisuća zahtjeva za uklanjanje 920 tisuća linkova
Europski sud pravde je prije godinu dana presudio kako korisnici mogu tražiti da internetska tražilica Google izbriše osjetljive podatke i one informacije koje se tiču njihove privatnosti. U Googleu su otkrili kako planiraju odlučiti tko ima pravo da mu se udovolji zahtjevu.
U presudi Europskog suda za pravdu nisu ponudili previše smjernica kako bi se odluke o zahtjevim trebale donositi. Jedino što su rekli jest da rezultati pretrage moraju biti uklonjeni ako sadržavaju linkove na nedovoljne, nevažne, pretjerane i zastarjele informacije. Odluka da Google odlučuje od uklanjanju linkova predstavlja jedan od smjerova u kojem bi se europska praksa o odlučivanju o pravu na privatnost mogla kretati.
Jednostavni zahtjevi se brzo uklanjaju
Na konferenciji o privatnosti podataka u Berlinu, Googleov savjetnik za privatnost Peter Fleischer objasnio je kako Google odlučuje tko ima pravo biti zaboravljen.
Zahtjevi se predaju putem web obrasca i direktno šalju velikom timu odvjetnika, pravnika i inženjenra, većinom iz Googleovog ureda u Dublinu, gdje odlučuju o pravu na zaborav. Fleischer kaže da se većina jednostavnih zahtjeva, poput sitnih krađi u dućanu, automatski uklanja.
Teži slučajevi se proslijeđuju starijem timu Googlea, gdje lokalni zaposlenici fizički sudjeluju,a međunarodni članovi putem Hangoutsa. Ako se pojedini slučaj pokaže zamršenim, tada zovu vanjske stručnjake. Nakon rasprave o pojedinostima slučaja, članovi pristupaju glasanju.
Dosad uklonili 35 posto zahtjeva
Wall Street Journal navodi primjer jednog od težih slučajeva koji je Fleischer izdvojio. Njemački državljanin bio je u SAD-u optužen za seksualni zločin koji se dogodio kad je imao 16 godina, a žrtva je bila dvije godine mlađa. Njegovo ime je u SAD-u objavljeno, a prema njemačkim zakonima mu ime se nije smjelo objaviti jer je maloljetnik. Google je na kraju odlučio ukloniti link.
Fleischer je na konferenciji tvrdio da se odluke obično donose velikom većinom glasova za ili protiv, ali i da ima slučajeva gdje je velika podjela. U godinu dana od stupanja presude na snagu. Google je zaprimio 250 tisuća zahtjeva za uklanjanje 920 tisuća linkova. Dosad su ih 35 posto odlučili ukloniti, 50 posto ih je ostavljeno, a za15 posto nisu uspjeli donijeti odluku.
Žalba moguća nacionalnoj Agenciji za zaštitu podataka
Ljudi, čiji zahtjev je odbijen mogu se žaliti nacionalnim agencijama za zaštitu podataka. Agencije se mogu složiti s odlukom Googlea ili ga kontaktirati i narediti mu uklanjanje sadržaja.
Jedno je sigurno, presuda Europskog suda pravde je zadala puno posla Googleu, ali čini se da su ga u Googleu shvatili ozbiljno.