Mali poduzetnici u Hrvatskoj ne mogu dobiti kredit za proizvodnju

Vedran Presečki proizvodi vrhunske sprave za vježbanje i rastura s izvozom. Ali posluje ovdje pa ima specifične probleme

Poduzetnici, pogotovo manji, oni koji su još u startup fazi, vrlo teško dolaze do bankovnih kredita za razvoj poslovanja. Još ako se radi o nekakvoj proizvodnji, kredit je često nemoguće dobiti. Banke u Hrvatskoj iz više razloga, a najvažniji je, vjerojatno, loše funkcioniranje pravosuđa, igraju na sigurno.

Najdraži klijenti su im – kada su u pitanju krediti – zaposlenici javnog sektora, ili velikih, po mogućnosti državnih kompanija. Što se tiče poduzetnika, često se može čuti da im kreditiranje postane dostupno tek onda kada više ne trebaju novac.

Problemi s kreditiranjem čak i ikada se radi o Eu projektu

S tim problemom susreo se i Vedran Presečki, osnivač bjelovarske tvrtke Ferrodus, koja se bavi proizvodnjom vrhunskih sprava za vježbanje. Ferrodus je pažnju javnosti privukao prije dvije godine, kada su pobijedili na natjecanju “Startup Bjelovar 2018.” i osvojili nagradu od 100 tisuća kuna sa svojom idejom bezmotorne trake za trčanje.

Uz razvoj te ideje, Ferrodus proizvodi i ostale sprave za vježbanje, koje se danas nalaze u fitness centrima u više zemalja svijeta. Praktički cijela proizvodnja, preko 90 posto ide u izvoz.

Usprkos svemu tome, Ferrodus ima problema s dobivanjem kredita, čak i za vrlo sigurne projekte financirane iz fondova Europske unije. Konkretno, sudjeluju u B-Light Interreg projektu prekogranične suradnje Mađarske i Hrvatske.

Radi se o stavljanju na tržište EU novog proizvoda “Smart Elite Training Box” koji razvijaju u suradnji s mađarskim partnerima i za koji tvrtka treba kredit na rok od šest mjeseci, kako bi nabavili novi stroj koji im povećava kapacitet i brzinu proizvodnje.

Presečki tvrdi da je banci ponudio višestruka jamstva

Potreban im je kredit na šest mjeseci koji bi bio vraćen kada EU isplati sredstva. Radi se o 140 tisuća eura, a Presečki kaže da su bankama ponuđena i višestruka jamstva.

“Uz službeni ugovor EU koji garantira isplatu 140.000 eura tvrtka je ponudila hipoteku poslovnog prostora vrijednog 167.000 eura, 1,5 milijuna kuna vrijedne strojeve svježe procijenjene od službenog sudskog procjenitelja, ove godine imali smo rast prodaje od 19 posto i izvoz od preko 95 posto. A postoji i mogućnost zaloga banke na samom stroju, do otplate kredita. Radi se o nekoliko različitih jamstava i osiguranja koja samo ponudili”, kaže Presečki.

Zbog nemogućnosti nabavke stroja odbijaju veće poslove

Zbog nemogućnosti nabavke potrebnog stroja trenutno odbijaju veće poslove koje nisu u mogućnosti odraditi u realnim rokovima, pa rade samo male narudžbe. Osim toga i EU projekt je u zastoju jer nisu nabavili taj stroj.

Kredit su pokušali dobiti u nekoliko hrvatskih banaka, no bez uspjeha. Presečki kaže da ih je posebno razočarala državna, Hrvatska poštanska banka s kojom su bezuspješno izgubili više mjeseci, da bi sve na kraju bilo bezuspješno.

‘HPB nas je zavlačio osam mjeseci’

“Najzanimljivije odgovore dobili smo iz HPB-a koji nas je zavlačio doslovno osam mjeseci. Vadili smo pet potvrda o nepostojanju duga, pet boniteta, izrađivali procjene, poslovne planove, da bi odgovor bio da nemamo dovoljno ugovorenih poslova. Iako je tvrtka u tom trenutku pregovarala o poslovima vrijednim 200 tisuća eura, od kojih se inače ni ne namjerava vraćati kredit, već bi se on vratio iz sredstava koja će stići iz EU fondova”, kaže Presečki.

Što se tiče iskustava iz drugih banaka, u jednoj su mu otvoreno rekli da ne bi išli u kreditiranje jer je projekt prerizičan, u drugoj, da uz sve zaloge, koje su već spomenuti nađe još nekakvu nekretninu – kuću ili stan – te da bi u tom slučaju kredit mogao biti odobren, a u trećoj su tražili da dokaže da ima ugovore za prodaju u iznosu od 190 tisuća eura za sljedeće tri godine.

Tvrdi da banke nisu pripremljene za rad s Eu projektima

“Normalno da je EU projekt velika garancija. Najgore je kad vas netko pita koliko je to sigurno. Poslujete pet godina, radite izvoz, u doba korone nemate pad, i onda uz sve hipoteke i procjene ne možete dobiti kredit…Teško mi je shvatiti da bi netko odbija 100 tisuća kuna kamata”, kaže Presečki.

Smatra da banke nisu pripremljene za rad s EU projektima. “Često se događa situacija kao da dođete u pekaru po burek, a na pultu vam ponude cipele. Također, uopće trebate imati sreće da netko želi pročitati ili saslušati vaš projekt. Koji je prije njih uzduž i poprijeko prekontroliralo nekoliko agencija i međunarodnih konzultantskih kuća.

‘Hrvatska je zbog ovakvih stvari podbacila u povlačenju EU novca’

Druge tvrtke koje su dobile kredite za ovaj projekt kažu da samo dva, tri bankara Hrvatskoj znaju uopće odraditi ovakve projekte, i to ako imaju volje ili nisu zatrpani hrpom posla – jer oni koji znaju, moraju odraditi sve”, kaže Presečki.

Kaže i da je to jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska podbacila u povlačenju novca iz EU fondova. “Pa ne želim ja nabavkom stroja u doba krize odvrtjeti neki riskantan posao. Imamo izvoz po cijelom svijetu – od Italije, Španjolske, Portugala, Francuske, UK, USA, Rumunjske, Bugarske, Slovačke, Češke, Njemačke, Nizozemske, Švedske, Švicarske itd. Znači, disperziran izvoz koji garantira viši stupanj sigurnosti. I da se svi fitness centri zatvore, nikada neće biti zatvoreni u svim zemljama, u isto vrijeme”, zaključuje Presečki.