Kako je posrnuo moćni Markus Braun, tech mogul koji je uvukao Deutsche bank u gigantski skandal

Unatoč saznanju o groznoj kriminalnoj povijesti Epsteina, Deutsche banka nije spriječila sumnjive transakcije desetina milijuna dolara, izjavila je Linda Lacewell, iz njujorškog financijskog regulatora. No, to je tek dio nevolja koji je zatekao najveću njemačku banku u SAD. Sada se istražuje uloga Deutsche bank u pranju desetina milijardi dolara sumnjivog ruskog kapitala koje su organizirale Danske Bank Estonia i FBME Bank.

Cijeli niz skandala od 2008. godine

Deutsche Bank, gigantska njemačka i europska financijska institucija, proslavila je u ožujku ove godine 150-godišnjicu postojanja. Ima oko 100.000 zaposlenika koji rade u 70 zemalja i osma je banka po veličini u Europi. Deutsche Bank bila je jedan od generatora njemačkog poslijeratnog gospodarskog čuda. Vlada je već pokušala spasiti Deutsche Bank od propasti pokušavajući je spojiti s moćnom Kommerzbanke, ali je operacija propala kad su stručnjaci izračunali da bi to donijelo previše financijskog rizika njemačkom bankarskom sustavu.

Od 2008. do 2020. Deutsche Bank potresa niz skandala zbog kojih je samo inozemnim regulatorima morala platiti više od 9 milijardi dolara kazni. Među ostalim zato što se služila raznim trikovima, kamuflažama i varkama bila je upletena u oko 8.000 pravnih sporova po cijelom svijetu. Samo travnju 2015. američke regulatorne agencije kaznile su ju zbog namještanja libora, dnevne kamatne stope po kojoj si banke međusobno posuđuju novac, s 2,5 milijarde dolara, a britanske vlasti, zbog iste prevare, s 227 milijuna eura kazne.

Uhićenje Markusa Brauna bio je šok

Ministarstvo pravosuđa SAD-a osudilo je pak Deutsche Bank na plaćanje kazne od 14 milijardi dolara zbog prijevara na tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita. Doduše, to je bila osveta jer je Europska komisija kaznila Apple s 13 milijardi eura. Na kraju se Deutsche Bank nagodila s Ministarstvom pravosuđa SAD-a pa je platila “samo” 7,2 milijarde dolara kazne.

I dok upletenost Deutsche bank u nezakonita poslovanja širom svijeta nije više nikakva novost, pravi šok u Njemačkoj izazvalo je uhićenje Markusa Brauna, velike poslovne zvijezde, vlasnika i predsjednika uprave tehnološke tvrtke Wirecard. Bivši financijski savjetnik uhićen zbog sumnje za računovodstvene prijevare i tržišne manipulacije, a posljedice su preteške čak i za veliko njemačko gospodarstvo: do sada je utvrđeno da je prevara Wirecarda teška čak 1,9 milijardi eura.

Učinkovitost njemačke financisjke regulative je u pitanju

Kad se tomu pridoda oko 4 milijarde eura dugova koje je napravila ta donedavna zvijezda njemačkog gospodarstva, potpuno je jasno koliko je kompanija i banaka stradalo te ostalo bez svog novca. Agencija EY-u, dugogodišnji revizor te kompanije, opisao je poslovanje kao “složenu i sofisticiranu prijevaru” jer više od polovice plaćanja koje je Wirecard proveo kroz poslovne knjige, nikada nisu obavljena. Kažnjavanje Deutsche bank te uhićenje vodećih ljudi Wirecarda teško su kompromitirali njemački gospodarski i financijski sustav.

Osim toga debakl Wirecard doveo je u pitanje učinkovitosti njemačke financijske regulative što negativno utječe na povjerenje stranih investitora. Također je narušen imidž Njemačke kao zemlje koja je sigurna baza za tvrtke koje pružaju financijske usluge.

Braun je krenuo s pornografijom i kockanjem na internetu

Osnivač Wirecarda Markus Braun startao je nudeći korisnicima na Internetu pornografske stranice i usluge kockanja. Vrlo brzo proglašen je pionirom tehnološke revolucije u bezgotovinskom plaćanju. Wirecard je, naime, specijaliziran za elektroničko poslovanje, a prihvaćao je kreditne kartice i digitalni način plaćanja u trgovinama, preko Interneta i mobilnih uređaja, slično kako to rade na Apple Payu ili PayPalu.

Pojedinci i tvrtke potpisali bi ugovor s Wirecardom te su onda mogli odabrati preko kojih će kartica raditi, s Americanom, Visom, Mastercardom…, bez da su trebali s njima potpisati poseban ugovor. Wirecard je bio zapravo posrednik koji je bi ostvarivao zaradu kroz proviziju za osiguranje da će trgovci dobiti novac za robu koju su prodali, kao i prodajom usluga kupcima. Njegovi klijenti bili su najveće njemačke kompanije, poput trgovinskog lanca ALDI, Deutsche Telekoma…

Afera Wirecard krajnje je neugodna za njemačku vladu jer je naštetila ugledu zemlje, pa je kancelarka Angela Merkel, preko svoje glasnogovornice, slučaj opisala je kao krajnje “alarmantan”, dok ju je ministar financija Olaf Scholz nazvao “skandalom koji je gotovo bez presedana u svijetu financija”. Mnogi ga, po gubicima, uspoređuju s krahom američkog poslovnog konglomerata Enron.

Braun je pušten nakon plačanja jamčevine od 5 milijuna eura

Wirecard je 2005. na velika vrata ušao na frankfurtsku burzu, a 2018. zamijenio je Commerzbank s indeksa dionica DAX-a. Neposredno prije sloma tržišna vrijednost Wirecarda kretala se oko 17 milijardi eura, a sada ne vrijedi više 200 milijuna eura. Odmah po otkriću kriminala kakav se ne pamti u Njemačkoj, vrlo brzo uslijedio je novi skandal: Markus Braun pušten je, naime, iz pritvora samo nakon 48 sati jer je platio jamčevinu od 5 milijuna eura.

Sud očito nije zanimalo što je Braun uništio ili teško oštetio na tisuće tvrtki iz cijelog svijeta, a po prvim procjenama samo na Filipinima sakrio je oko 300.000 milijuna eura koje je opljačkao od svojih poslovnih klijenata. Ubrzo je međutim uhićen šef Wirecardove podružnice u Dubajiu, pod sumnjom da je bio dio organizacije koja je izvela prijevaru. Policija također traga za drugim čovjekom Wirecarda Janom Marsalekom koji je bio operativni šef kompanije. Marsalek je međutim navodno pobjegao na Filipine.

Nije prvi puta da je Wirecard imao probleme

To nije prvi put da je Wirecard, nekoć visoko leteća zvijezda financijske tehnologije, optužen za sumnjive računovodstvene prakse: slične pojave uočene su 2008., 2015. i 2016. Svaki put Wirecard je međutim tvrdio da su optužbe posljedica podmetanja ljubomornih konkurenta, a nakon istraga, njemačka agencije BaFin, uvijek je odlučivala u korist tvrtke. BaFin je savezno financijsko regulatorno tijelo za Njemačku. To je neovisna federalna institucija sa sjedištem u Bonnu i Frankfurtu i pod nadzorom je Federalnog ministarstva financija. BaFin nadzire rad oko 2.700 banaka, 800 institucija za financijske usluge i preko 700 osiguravajućih društava.

Singapurska odvjetnička tvrtka LLH Rajah&Tann objavila je u međuvremenu opsežno izvješće o radu Wirecarda u kojem je razotkrila većinu nezakonitih radnji. U LLP Rajah & Tann zaposleno je 700 odvjetnika i ona posjeduje najveću mrežu odvjetničkih ureda u jugoistočnoj Aziji. Rajah & Tann specijaliziran je za bankarstvo, korporativno upravljanje i financije, za rješavanju sporova, za informacijsku tehnologiju, nesolventnost, spajanja i akvizicije te za telekomunikacije i trgovinu.

Skandal bez premca

U izvješću te odvjetničke tvrtke stoji da je Wirecard umiješan u “krivotvorenje računa”, kao i u “varanje, kazneno kršenje povjerenja, korupciju i pranje novca”. Wirecard je unatoč svih tih otkrića, tijekom prve polovice 2019. izdavao obveznice u iznosu od 500 milijuna eura, klasificirane kao investicijski razred od strane bonitetne agencije Moody’s. To se sve događalo dok nisu procuril” dokumenti koji su otkrili da zapravo profit u Wirecard jedinicama u Dubaiju i Dublinu nikada nije postojao.

Ostatak je pak bio napuhan, a kupci, koji su potpisnici dokumenata dostavljeni revizoru EY, nisu postojali. Nakon toga Wirecard je dao revizorskoj kući KPMG-u da provede posebnu reviziju, a u travnju 2020. revizor je objavio kako ne može provjeriti jesu li poslovi, koji su doveli do golemih računovodstvenih profita u Wirecardu od 2016. do 2018., doista bili i obavljeni. Njemački regulator BaFina priznao je da je afera Wirecard “skandal bez premca” te da “njihova agencija nije djelovala dovoljno učinkovito pa zbog toga nisu na vrijeme otkrili kriminal”.

Pokrenuta je istraga protiv njemačke agencije BaFina

Kolaps Wirecarda potaknuo je Europsku komisiju da pokrene istragu protiv njemačke agencije BaFina, kako bi utvrdila je li tvrtka prekršila zakone EU-a. Europska uprava za vrijednosne papire i tržišta također je pri kraju istrage o poslovanju Wirecarda, a izvješće mora objaviti do 15. srpnja.

Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier također je pozvao na istragu o ulozi BaFina u kolapsu Wirecarda, dok je ministar financija Olaf Scholz opisao aferu kao “skandal bez premca”. Zbog svega toga najavljeno je da će se radikalno promijeniti način na koji djeluju računovodstvene tvrtke u Njemačkoj kako bi se spriječile slične velike prijevare.