Kako je slabo poznata kineska kompanija svrgnula Muskovu Teslu: uspavanom divu ključni je poticaj dao Warren Buffett
Premda je i nije previše poznato ime, BYD je gigant automobilskog svijeta
Kineski proizvođač BYD je u fotofinišu godine pretekao Teslu i postao najveći prodavač električnih vozila na svijetu. Ta laskava titula kruna je iznimnog i dugogodišnjeg uspona proizvođača. Tvrtka je isporučila više potpuno električnih automobila od Tesle prvi put u kvartalu koji završava 31. prosinca, te time smanjila prednost u prodaji koju je držala tvrtka Elona Muska tijekom cijele godine, piše CNN.
BYD je 1995. godine u kineskom gradu Shenzhenu osnovao Wang Chuanfu, skromni bivši akademik koji još uvijek vodi tvrtku. Premda Wang kaže da slova BYD ne znače ništa posebno, u nekim promotivnim materijalima tvrtke može se pronaći slogan Build Your Dreams, odnosno, “Gradi svoje snove”. No, Wang kaže kako je BYD odabrao jer mu je zvučalo “prilično čudno”, s ciljem da ga izdvoji od ostalih startupova.
Proizvode i hibridna vozila
Tvrtka, koja je ujedno i najveći kineski proizvođač električnih automobila, izvozi i električne taksije, autobuse i druga vozila u ostatak svijeta, prvenstveno u Europu, Južnu Ameriku, jugoistočnu Aziju i Bliski istok. Glavna strana tržišta tvrtke trenutno su Izrael i Tajland, gdje je su modeli BYD-a najpopularniji elektromobili na tržištu. Za razliku od glavnog konkurenta Tesle, BYD proizvodi i plug-in hibride, odnosno, automobile koji uz klasični motor na unutarnje izgaranje imaju i električni pogon kraćeg dometa, koji se može puniti poput električnog automobila.
Najprodavaniji modeli tvrtke su kompaktna limuzina Qin, dostupna kao plug-in hibrid ili kao električno vozilo, te serija kompaktnih SUV automobila Song. BYD-ovi modeli slove za pristupačnije, za razliku od Tesle, što je pomoglo u privlačenju većeg broja kupaca. Početni modeli u Kini stoje oko 10.000 dolara, dok najjeftiniji Teslin automobil, Model 3, stoji više od 32.000 dolara.
BYD-ovi modeli još uvijek nisu dostupni u SAD-u, no njihovi električni autobusi, koji se proizvode u Lancasteru u Kaliforniji, prodaju se na američkom tržištu.
Nije htio biti državni činovnik
Wang se, navodi se u njegovoj službenoj biografiji, preselio u Shenzhen početkom 90-ih kako bi vodio projekt proizvodnje baterija za vladin istraživački institut sa sjedištem u Pekingu. Posao u nekoj kineskoj državnoj službi tada se smatrao “željeznim zdjelama riže”, što je popularni naziv za bezizlazne poslove, odnosno, za poslove koje ljudi rade cijeli život. No, Wang je ubrzo dao otkaz i osnovao BYD.
Osnivanje BYD-a poklopilo se s otvaranjem kineskog gospodarstva prema svijetu. Politički reformator i bivši kineski predsjednik Deng Xiaoping uspostavio je prvu posebnu gospodarsku zonu u zemlji, upravo u gradu Shenzhenu. Time se niz tvrtki potaknulo na seljenje u grad, namamljene liberalnom ekonomskom politikom i jeftinijom cijenom zemljišta i rada.
Nakon dvije godine, do kraja 1997., Wang je svoj mali obrt razvio u srednjeg proizvođača baterija za mobitele, koji je imao 14 milijuna dolara prodaje godišnje. Tadašnja financijska kriza u Aziji pružila mu je veliku priliku za rast jer je pad cijena baterija potisnuo mnoge konkurente s tržišta. Wangova tvrtka preživjela je zahvaljujući nižim troškovima proizvodnje, prema novinama Southern Weekly. Šest godina kasnije, 2003. godine, BYD je postao najveći svjetski proizvođač nikal-kadmijevih baterija koje su se koristile u mobilnim telefonima.
Ključna Buffettova investicija
Premda je već postigao uspjeh, Wang se nije htio zaustaviti. Uvidio je da bi električni automobili mogli biti popularni u budućnosti, pa se te 2003. godine upustio u automobilsku industriju. Za 38 milijuna dolara kupio je državnog proizvođača automobila u gradu Xi’anu, što je bila iznenađujuća odluka koja je razljutila strateške investitore tvrtke i izazvala pad dionica tvrtke na burzi u Hong Kongu za 21 posto. No, Wang je odlučio ostati uporan, rekavši za Beijing Business Today: “Proizvodim automobile jer sam optimističan u pogledu budućeg razvoja električnih vozila”.
Pet godina kasnije, 2008., Wangova oklada na električna vozila se isplatila jer je uspio pridobiti svog najprominentnijeg investitora – legendarnog Warrena Buffetta. Buffett je investirao 230 milijuna dolara, što je oko jedan dolar po dionici za udio od oko deset posto. Zbog Buffettovog povjerenja u tvrtku, dionice BYD-a eksplodirale su za 1370 posto tijekom sljedeće godine.
BYD je svoj prvi plug-in hibridni automobil lansirao krajem 2008. godine, a od tada je hvatao sve veći dio tržišta elektromobila, dijelom zahvaljujući potpori kineske vlade industriji. Buffett je postupno smanjivao svoj udio u BYD-u od 2022., uzimajući dio enormne dobiti koju je ostvario. Prema najsvježijim izvješćima Buffettove tvrtke Berkshire Hathaway, tvrtka je krajem listopada držala gotovo osam posto udjela u BYD-u, vrijednosti oko 2,3 milijarde američkih dolara.
Nekoliko puta jeftiniji od Tesle
Dominacija domaćim tržištem električnih automobila počela je 2015. godine, kada je BYD nadmašio svoje domaće i inozemne konkurente. Jedna od ključnih prednosti nad ostalima je cijena automobila. Tesla proizvodi četiri modela (uz Cybertruck) – Model 3, Model Y, Model S i Model X – čije se cijene kreću od 40 do 120 tisuća dolara u SAD-u. Međutim, Teslin najjeftiniji automobil, Model 3, počinje s cijenom od 229.900 juana, odnosno 32.375 dolara.
Najjeftiniji BYD-ov model, Seagull, počinje s cijenom od 73.800 yuana, odnosno, nešto više od 10.000 dolara. Premda dostiže znatno nižu krajnju brzinu od oko 130 km/h u usporedbi s Teslinih 225 km/h, Seagull s jeftinijom baterijom ima domet od 307 kilometara, a sa skupljom 400, dok Teslin početni model ima domet od 437.
No, premda su nekoliko puta jeftinija, BYD-ova vozila jednako su sigurna kao Teslina. Teslin Model Y i BYD-ov Atto 3 ocijenjeni su s maksimalnih pet zvjezdica tijekom ispitivanja pri Australasian New Car Assessment Program (ANCAP).
Proizvode vlastite baterije
No, u čemu je BYD-ova tajna? Kako navodi CNN, jedna od njih leži u najskupljem dijelu električnog automobila – njegovoj bateriji. BYD od 2020. godine proizvodi svoje litij-željezo-fosfatne baterije (LFP), takozvane “Bladeove”, koje ne koristi samo u svojim vozilima, već i prodaje drugim proizvođačima, poput Toyote.
BYD kaže da su njihovi baterijski sustavi tanji i dugotrajniji od konvencionalnih litij-željeznih ćelija, što im omogućuje da maksimalno iskoriste raspoloživi prostor unutar baterije. BYD tvrdi i da su zbog toga manje šanse da će baterija eksplodirati u slučaju oštećenja.
Njemački mediji tvrdili su i da Tesla koristi BYD-ove Blade baterije u svojim Modelima Y, proizvedenim u berlinskom Gigafactoryju. Elon Musk je u ožujku prošle godine demantirao te navodite, te rekao da Tesla prekida suradnju s BYD-om na opskrbi baterijama.