Koliko štede hrvatski građani? HNB objavio brojke: najviše građana ima do tisuću eura, registrirana i 964 milijunaša

Najviše hrvatskih građana, njih gotovo 1,7 milijuna u bankama ima štednju do tisuću eura, dok su s druge strane 964 građana sa štednjom koja premašuje milijun eura po vlasniku, pokazuju najnoviji podatci Hrvatske narodne banke (HNB).

Po tim su podacima, krajem lipnja ove godine ukupno 3.299.342 građanina u kreditnim institucijama imali štednju u iznosu od 35,2 milijarde eura.

HNB je, naime, tijekom druge polovine 2023. godine prikupio pojedinačne podatke o depozitima hrvatskih građana kod kreditnih institucija. Podaci su prikupljeni za 30. lipnja 2023., a uključuju sve depozite poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba – rezidenata, kod kreditnih institucija u Hrvatskoj, neovisno o tome jesu li ta sredstva na transakcijskim računima (tekućim računima, žiroračunima te valutnim i multivalutnim računima), na računima štednje po viđenju ili na računima oročenih depozita.

Oko 81% građana drži manje od 12% ukupnih depozita

Od ukupnog broja, najviše je građana, njih 1,7 milijuna ili oko 51,2 posto štediša u bankama imalo depozite do tisuću eura, a iznos na njihovim računima bio je nešto veći od 337 milijuna eura, što je u ukupnom iznosu štednje udio od 0,96 posto.

Nešto više od 685 tisuća hrvatskih građana ima štednju od tisuću do pet tisuća eura po vlasniku, a iznos njihove štednje je oko 1,7 milijardi eura. Udio tih građana u ukupnom broju štediša je oko 20,8 posto, a iznos njihove u ukupnoj štednji oko 4,9 posto.

Od pet do 10 tisuća eura štednje u bankama ima oko 288 tisuća građana (udio 8,7 posto), a njihov iznos štednje premašuje dvije milijarde eura (udio od oko 5,8 posto). “Nešto manje od 81 posto vlasnika s nižim iznosima depozita – manje od 10 tisuća eura po vlasniku – drži nešto manje od 12 posto ukupnih depozita”, ističu analitičari središnje banke u priopćenju naslovljenom “U proteklom desetljeću blago smanjena nejednakost u raspodjeli depozita”.

Udio građana koji imaju više od 10 tisuća a manje od 100 tisuća eura depozita je oko 17 posto, a oni drže oko 49 posto ukupnih depozita. Naime, podatci iz tablica pokazuju da nešto više od 578 tisuća građana na štednji ima ukupno 17,4 milijarde eura.

Manje od 2% vlasnika drži oko 39% ukupnih depozita

“Istodobno, manje od dva posto vlasnika s najvišim iznosima depozita, sa 100 tisuća eura i više po vlasniku, drži oko 39 posto ukupnih depozita“, navode iz HNB-a.

Podaci središnje banke tako pokazuju da više od 100 tisuća a manje od milijun eura štednje ima više od 58 tisuća građana, što je u ukupnom broju štediša udio od 1,8 posto, a iznos njihove štednje doseže gotovo 11,3 milijarde eura, što je udio od 32 posto ukupnih depozita.

Po najnovijim podatcima HNB-a, u Hrvatskoj su 964 milijunaša, čija štednja premašuje 2,4 milijarde eura. U ukupnom broju štediša oni imaju udio od tek 0,03 posto, no u ukupnoj štednji njihov je udio gotovo 6,9 posto.

Blago smanjenje koncentracije depozita

“U proteklom je desetljeću vidljivo blago smanjenje koncentracije depozita. Depoziti su osjetno porasli u svim promatranim skupinama, a relativan je porast bio izraženiji u nižim razredima razdiobe. No, iznosi depozita u donjoj polovini razdiobe ostali su vrlo niski, kao i udjeli njihovih vlasnika u agregatnoj vrijednosti svih depozita. Istodobno su porasli iznosi i udjeli depozita vlasnika računa koji drže iznose veće nego prosječni deponent (odnosno oko 900 eura)”, objašnjavaju analitičari središnje banke.

Dodaju kako se, s druge strane, ukupan udio depozita vlasnika u najvišim razredima – odnosno sredstava koja drži pet posto vlasnika najvećih pojedinačnih iznosa – smanjio za 8,2 posto, odnosno sa 67,3 posto na 59,1 posto. Osobito je bilo izraženo smanjenje udjela za jedan posto vlasnika s najvišim iznosima, s 36,7 posto u 2014. na 30,2 posto u 2023. godini.

“Navedeni podaci tako pokazuju manju koncentraciju depozita kod vlasnika najvećih iznosa depozita u 2023. u odnosu na 2014. godinu, odnosno blago smanjenje nejednakosti u razdiobi depozita među građanima”, ističu iz HNB-a.

Nisu uključeni podaci o nefinancijskoj imovini

Uz napomenu kako ti podaci pružaju određene argumente u prilog smanjenju imovinske nejednakosti, iz HNB-a napominju kako valja biti oprezan pri njihovu tumačenju jer ne uključuju informacije o nefinancijskoj imovini, u prvom redu o nekretninama, kao ni o drugim oblicima financijske imovine. Također, dodaju, iz raspoloživih je podataka depozite moguće agregirati isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstava, kao što je uobičajeno u analizi dohodovnih i imovinskih nejednakosti.

IZ HNB-a najavljuju i da će od 2024. godine započeti s redovnim godišnjim prikupljanjem podataka sa stanjem na dan 31. prosinca radi izračuna pokazatelja statističke razdiobe depozita građana, te će jednom godišnje objaviti prikaz ovih pokazatelja na svojoj internetskoj stranici.