Napuštanje eura, smatraju neki, jedini je način da se Grčka spasi od propasti
Mnogi analitičari misle kako nije dovoljno prihvatiti rigorozne mjere kreditora
Izgleda da je grčko napuštanje eurozone doista jedini način da se zemlja oporavi od krize i dovede bankarski sustav i gospodarstvo u red. MMF je već ranije objavio studiju u kojoj dug Grčke smatra krajnje neodrživim, a Grexit je jedini način da se zemlja spasi.
Njemački je ministar financija Wolfgang Schäuble danas opet ponovio kako oprost duga Grčkoj nije moguć dok god je ona članica eurozone. Gostujući na njemačkom radiju kazao je kako nije jasno da bi se grčko gospodarstvo i banke mogli financijski oporaviti ukoliko zemlja ostane u eurozoni. Privremeni bi Grexit, kaže, mogao biti bolja opcija za Grčku.
Prihvatili mjere, ali to nije dovoljno
Grčka, pak, mora smanjiti dug kako bi mogla početi gospodarski oporavak. Sad to sve pokušavaju uvođenjem rigoroznih mjera štednje, koje zemlji samo štete, a ne nazire im se kraj. Sinoć je grčki parlament prihvatio paket mjera štednje koje bi zemlju trebale spasiti bankrota.
Predstavio ih je premijer Aleksis Cipras, a rigoroznije su od onih, protiv kojih se grčki narod izjasnio na referendumu. Osim, dakle, daljnjih rezova mirovina i reformi tržišta rada, Grčka mora privatnom sektoru prodati dio državne imovine kako bi rekapitalizirala bankarski sektor. Još se uvijek ne zna, doduše, na koji način Grčka namjerava vratiti dug, jer da bi to učinila, mora se dodatno zaduživati. Začarani je to krug iz kojega je izlaz vrlo težak, gotovo nemoguć.
Grci se nalaze u začaranom krugu
Grčki je dug toliko visok da je potpuno neodrživ, a zemlja nema vlastitog novca za njegovu isplatu. Treba im, dakle, novi novac, kojega će posuditi od onih kojima duguju. Zauzvrat svojim kreditorima moraju ponuditi državnu imovinu, restrukturirati tržište i početi iznova kako bi se zemlja konačno počela oporavljati. S druge strane, dok je god članica eurozone, kreditori nemaju interesa za stimuliranjem grčke ekonomije, jer bi to moglo značiti preveliku inflaciju u zemljama poput Njemačke.
MMF smatra da će grčki dug u sljedeće dvije godine činiti dvjesto posto BDP-a. Do 2022. se očekuje da će biti 170 posto. Međutim, ma koliko Cipras bio zadovoljan prihvaćenim zahtjevima i reformama, gotovo nitko ne vjeruje da će se Grčka izvući iz bankrota. Ekonomist Richard Koo smatra kako je i MMF i Europska unija svoje pregovore temeljila na vrlo nerealističnim pretpostavkama.
Spas je donekle moguć tek izlaskom iz eurozone
Moguć je i nasilan povratak drahme. Grčke su banke prije referenduma ostale na niskim zalihama gotovine. Navodno se radilo o petsto milijuna eura, koji nisu dovoljni da bi zemlja funkcionirala. Obzirom da nije ispoštovan rok i 30. lipnja nisu isplatili 1,6 milijardi eura duga MMF-u, a potom kasnije propustili isplatu još jedne rate od 450 milijuna eura, Grci moraju posložiti stvari prije nego budu mogli dobivati dodatni novac pomoći. Za rekapitalizaciju bankarskoga sustava trebat će im mnogo novca.
Neće moći dobiti pedeset milijardi eura, koliko im treba za privatizaciju prihoda kreditora. Grčka na ovaj način visi o tankoj niti, pa se mnogi pitaju zašto jednostavno ne izađu iz eurozone kako bi smanjili dug i u perspektivi postali zemlja čije gospodarstvo normalno funkcionira.