Njemačka zaronila u recesiju, troje vodećih ekonomista za Telegram analizira hoće li se udar preliti na nas
Njemačka je Hrvatskoj jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera, a Nijemci među najbrojnijim turistima
Iako padaju cijene energenata i rješavaju se uska grla u opskrbi, znak za uzbunu u njemačkom gospodarstvu proglasila je tamošnja industrijska i trgovinska komora (DIHK). „Nema naznaka sustavnog oporavka iz recesije”, rekao je šef DIHK-a Peter Adrian. Prognozira veliki pad u građevinskom sektoru u drugoj polovini godine zbog podignutih kamatnih stopa i skupog građevinskog materijala.
„Njemačke kompanije često traže lokacije izvan Europe, u SAD-u, Južnoj Americi i Aziji, uglavnom kako bi smanjile troškove, naglasio je, poručivši zastupnicima u Bundestagu da vode računa o tom trendu, prenosi Hina. “To na dulji rok vodi prema postupnom iseljavanju tvrtki, što, naravno utječe na radna mjesta u Njemačkoj. Jer mogli bismo ih izgubiti i zauvijek”, naglašava.
Mnoge njemačke tvrtke ulažu radije u inozemstvu nego kod kuće. Nakon ukidanja pandemijskih ograničenja kineski konzumenti uvoze manje nego što su se njemački proizvođači nadali. A ukrajinska protuofenziva protiv ruskih snaga donosi neizvjesnost u njemačko dvorište, opisao je nedavno probleme njemačke ekonomije Economist.
Pokvaren europski ekonomski motor
No, njemačka recesija je alarm za eurozonu i Europsku uniju. Hrvatski poduzetnici već neko vrijeme osjećaju da se pokvario europski ekonomski motor.
„Već neko vrijeme članice u industrijskom sektoru govore da je došlo do pada i usporavanja narudžbi. Najviše se taj negativni utjecaj vidi u metaloprerađivačkoj industriji. Već nas upozoravaju poduzetnici kako se suočavaju s otkazivanjima narudžbi”, kaže za Telegram Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.
“Taj je trend bio vidljiv već prije nekoliko tjedana u Sloveniji, sada se prelijeva prema nama, a službena će statistika za koji mjesec potvrditi ono što već sada vide naši poduzetnici”, kaže.
Nijemci neće štedjeti na ljetovanju
Iako recesija tjera potrošače da novac ostave sa strane, i iako su prema službenim brojkama njemački turisti podbacili u lipnju te se bilježe otkazivanja rezervacija za špicu sezone, Šaravanja ocjenjuje da se ipak ne vide naznake da će Nijemci jako štedjeti ovog ljeta.
Vedrana Pribičević, predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, ističe kako su Italija i Njemačka glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske te ključna tržišta za hrvatski izvoz.
“U deset godina članstva u EU, udio izvoza u BDP-u Hrvatske povećao se sa 39.8% na preko 60%. Iako je to za našu zemlju izvanredno jer smo bliže modelu ekonomskog rasta upogonjenog izvozom za koji je empirija pokazala da je jedini razvojni put za male ekonomije, veća izloženost međunarodnoj razmjeni znači i da je transmisija eksternih šokova na domaće gospodarstvo brža. U tom svjetlu bi nas trebala brinuti recesija u Njemačkoj jer su gospodarska kretanja u ostatku eurozone visoko sinkronizirana s kretanjima u hrvatskoj privredi”, kaže Pribičević.
Dobra i loša vijest
Prognozira da se može očekivati da će se recesija iz Njemačke preliti na Hrvatsku padom izvoza, kako se to dogodilo i 2008. godine. “No, ovaj put ćemo recesiju dočekati u eurozoni. Kako je hrvatska ekonomija sinkronizirana s njemačkom ekonomijom, tako će i antirecesijske politike ECB-a za cijelu eurozonu odgovarati i nama, pa je to za nas dobra vijest. Ono što nas treba brinuti jesu strukturalni nedostaci u njemačkoj ekonomiji koji sprečavaju brz povratak na staru putanju rasta nakon recesije, a tiču se zelene tranzicije koja baš i ne ide glatko.”
Pribičević misli da je ključna energetska neizvjesnost, što ima vrlo vidljive posljedice za poslovno pouzdanje u Njemačkoj. “Štoviše, njemačke kompanije su zbog rasta troškova počele ozbiljno premještati proizvodnju u Aziju ili Amerike. To znači da će možda u budućnosti neka radna mjesta u njemačkoj industriji nestati, što će dovesti do veće strukturne nezaposlenosti. Offshoring njemačkih kompanija bi za hrvatske kompanije koje izvoze poluproizvode na to tržište također imao katastrofalan efekt zato jer postoji dobra šansa da više ne bi bili dio dobavnog lanca ako se proizvodnja izmjesti, primjerice, negdje dalje u Aziju”, kaže Pribičević.
Analitičar HUP-a: ‘Nema panike’
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca manje je pesimističan. „Riječ je o plitkoj recesiji koja, procjenjujemo, neće predugo trajati. Efekt njemačke recesije nećemo jako osjetiti jer kroz različite integracije diverzificiramo trgovinu i općenito imamo dobru stukturu izvoza koji je defanzivan na recesiju”, kaže Stojić.
Ističe ovogodišnji rast u turizmu, koji će posljedično potaknuti osobnu potrošnju. „Na stopi investicija ugodno ćemo se na kraju godine iznenaditi na investicijama pokretanih iz EU fondova, imat ćemo vjerojatno pozitivan efekt na neto izvoz, rastemo brže u odnosu na prosjek Istočne Europe koja nas je ranije šišala. Naš rast ima sada veće uporište u produktivnosti, samim time je zdraviji i nije ranjiv na poremećaje kod vanjskotrgovinskih partnera. Velike panike, dakle, nema”, misli Stojić.
„Za razliku od prijašnjih razdoblja recesije, sada svi poslodavci drže svoj fond zaposlenih, plaće će realno ići gore i u Hrvatskoj i na području EU”, dodaje. Ograđuje se ipak da postoji rizik ukoliko recesija u Njemačkoj potraje dulje od šest mjeseci ili godine dana.