Neke od važnijih europskih ekonomija nalaze se na rubu recesije, a onda će se to neminovno – u većoj ili manjoj mjeri – osjetiti i u Hrvatskoj, s obzirom na snažne trgovinske veze koje imamo u EU. Oko 70 posto hrvatskog izvoza plasira se na unutarnje tržište Europske unije.
Njemačka je revidirala stopu rasta BDP-a za posljednji kvartal prošle godine. Prvi podatak je bio da je ekonomija stagnirala, odnosno da je rast bio 0 posto. Kasnijom revizijom ustanovljeno je da je pad iznosio 0,2 posto. Radi se, doduše, o blagom padu, ali analitičar HUP-a Hrvoje Stojić u svojoj tjednoj analizi ustvrdio je da bi to moglo značiti da je najveća europska ekonomija na pragu ulaska u recesiju.
Italija, Austrija i Njemačka usporavaju
Isto tako, kada se pogleda ekonomija eurozone kao cjelina, ona je također u posljednjem kvartalu imala vrlo blagi rast, od svega 0,1 posto. Za Hrvatsku je zabrinjavajuće to što su neke zemlje, poput Italije, Austrije ili Njemačke imale pad, s obzirom na to da su nam te države neki od glavnih vanjskotrgovinskih partnera.
Bit će zanimljivo vidjeti i podatke o rastu BDP-a u Hrvatskoj za posljednji kvartal prošle godine, s obzirom na to da iz industrije i trgovine stižu loše brojke. Naime, industrijska proizvodnja u prosincu pala je za 2,4 posto na godišnjoj razini, a snažno je usporila i potrošnja, koja je u prosincu rasla tek za 0,3 posto.
Sve to upućuje na to da bi se i rast BDP-a mogao naći u crvenom, što znači da smo u recesiji. U trećem kvartalu hrvatsko gospodarstvo palo je za 0,4 posto i ako se pad ponovi i u četvrtom, znači da smo u tehničkoj recesiji.
Većina analitičara očekuje blagi pad
Utješno je to što većina analitičara koja vidi dolazak recesije, smatra da će ona biti relativno blaga. Osim toga, i Hrvatska je po nekim pokazateljima sada u znatno boljoj situaciji nego što je to bila kod ranijih recesija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na primjer, javne financije su u znatno boljem stanju. Hrvatska je dulje vrijeme imala javni dug preko 80 posto BDP-a, s tendencijom daljnjeg rasta. U jednom trenutku približili smo se brojci od 90 posto. U posljednjih sedam godina došlo je do stabilizacije, te je dug – izuzev koronakrize – krenuo silaznom putanjom. Sada smo na oko 70 posto BDP-a, a prema prognozama, pad bi se trebao i nastaviti.
Usprkos Vladi, u boljoj smo situaciji nego ranije
Amortizer recesijskih kretanja u određenoj mjeri mogu biti i sredstva iz EU fondova. Poznato je da na raspolaganju u narednih nekoliko godina imamo, kada se sve zbroji, blizu 10 milijardi eura, što za ekonomije kakva je naša predstavlja veliki iznos.
Također, ulaskom u eurozonu dostupni su nam i neki mehanizmi za pomoć u slučaju (financijskih) kriznih situacija. Nadamo se, doduše, da ih nikada nećemo trebati, ali i to je jedna od prednosti koju kod ranijih recesija nismo imali.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Usprkos prilično nesposobnoj i korupcijskim aferama opterećenoj Vladi, našli smo se u nekim okolnostima koje su povoljnije nego prije 10 ili 15 godine, te bi i eventualna nova recesija mogla imati manje negativne posljedice.
Zemlje o kojima ovisi hrvatska ekonomija upravo su pred recesijom. Što to znači za nas
Pad bilježe Italija, Austrija i Njemačka, neki od naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera
Utješno je to što većina analitičara koja vidi dolazak recesije, smatra da će ona biti relativno blaga. Osim toga i Hrvatska je po nekim pokazateljima sada u znatno boljoj situaciji nego što je to bila kod ranijih recesija
Neke od važnijih europskih ekonomija nalaze se na rubu recesije, a onda će se to neminovno – u većoj ili manjoj mjeri – osjetiti i u Hrvatskoj, s obzirom na snažne trgovinske veze koje imamo u EU. Oko 70 posto hrvatskog izvoza plasira se na unutarnje tržište Europske unije.
Njemačka je revidirala stopu rasta BDP-a za posljednji kvartal prošle godine. Prvi podatak je bio da je ekonomija stagnirala, odnosno da je rast bio 0 posto. Kasnijom revizijom ustanovljeno je da je pad iznosio 0,2 posto. Radi se, doduše, o blagom padu, ali analitičar HUP-a Hrvoje Stojić u svojoj tjednoj analizi ustvrdio je da bi to moglo značiti da je najveća europska ekonomija na pragu ulaska u recesiju.
Italija, Austrija i Njemačka usporavaju
Isto tako, kada se pogleda ekonomija eurozone kao cjelina, ona je također u posljednjem kvartalu imala vrlo blagi rast, od svega 0,1 posto. Za Hrvatsku je zabrinjavajuće to što su neke zemlje, poput Italije, Austrije ili Njemačke imale pad, s obzirom na to da su nam te države neki od glavnih vanjskotrgovinskih partnera.
Bit će zanimljivo vidjeti i podatke o rastu BDP-a u Hrvatskoj za posljednji kvartal prošle godine, s obzirom na to da iz industrije i trgovine stižu loše brojke. Naime, industrijska proizvodnja u prosincu pala je za 2,4 posto na godišnjoj razini, a snažno je usporila i potrošnja, koja je u prosincu rasla tek za 0,3 posto.
Sve to upućuje na to da bi se i rast BDP-a mogao naći u crvenom, što znači da smo u recesiji. U trećem kvartalu hrvatsko gospodarstvo palo je za 0,4 posto i ako se pad ponovi i u četvrtom, znači da smo u tehničkoj recesiji.
Većina analitičara očekuje blagi pad
Utješno je to što većina analitičara koja vidi dolazak recesije, smatra da će ona biti relativno blaga. Osim toga, i Hrvatska je po nekim pokazateljima sada u znatno boljoj situaciji nego što je to bila kod ranijih recesija.
Na primjer, javne financije su u znatno boljem stanju. Hrvatska je dulje vrijeme imala javni dug preko 80 posto BDP-a, s tendencijom daljnjeg rasta. U jednom trenutku približili smo se brojci od 90 posto. U posljednjih sedam godina došlo je do stabilizacije, te je dug – izuzev koronakrize – krenuo silaznom putanjom. Sada smo na oko 70 posto BDP-a, a prema prognozama, pad bi se trebao i nastaviti.
Usprkos Vladi, u boljoj smo situaciji nego ranije
Amortizer recesijskih kretanja u određenoj mjeri mogu biti i sredstva iz EU fondova. Poznato je da na raspolaganju u narednih nekoliko godina imamo, kada se sve zbroji, blizu 10 milijardi eura, što za ekonomije kakva je naša predstavlja veliki iznos.
Također, ulaskom u eurozonu dostupni su nam i neki mehanizmi za pomoć u slučaju (financijskih) kriznih situacija. Nadamo se, doduše, da ih nikada nećemo trebati, ali i to je jedna od prednosti koju kod ranijih recesija nismo imali.
Usprkos prilično nesposobnoj i korupcijskim aferama opterećenoj Vladi, našli smo se u nekim okolnostima koje su povoljnije nego prije 10 ili 15 godine, te bi i eventualna nova recesija mogla imati manje negativne posljedice.