Najbolji svjetski poslovni časopisi ovoga su se tjedna bavili pop-industrijom, putovanjima i eurom
Virtualni Grexit, biznis model pop dive i Merkel bile su udarne teme
Poslovni časopisi bavili su se ovoga tjedna ljetnim temama, od utjecaja i skandala Reddita kojima piše Time, mogućnostima uštede na putovanjima koje otkriva Money i, naravno, Grčkom o kojoj piše The Economist, analizirajući zanimljivu ideju “virtualnog izlaska iz eurozone.” Forbes je objavio nove liste, 200 najbogatijih američkih obitelji i najbolje plaćenih celebrityja među kojima je neprikosnoven boksački šampion Manny Pacquiao sa 160 milijuna dolara te priču o jedinstvenom poslovnom modelu Katy Perry. Ovotjedni broj Financial Times Magazine bavi se problemom tržišta rada koje ne zna kako primiti ljude starije od 50 godina, iako živimo u ekonomiji u kojoj ćemo morati zarađivati barem do 70te. Pogledajmo koje su teme urednici vodećih biznis publikacija odabrali kao najzanimljivije za svoje čitatelje.
1. Kako je Katy Perry postala glavni izvozni proizvod američke pop industrije
Pop zvijezda Katy Perry pretekla je Taylor Swift na ovogodišnjoj Forbesovoj listi najplaćenijih pop zvijezda. U analizi njezine vrtoglave zarade od 135 milijuna dolara, Forbes piše objašnjava kako su turneje postale temelj jedinstvenog biznis modela koji je Katy Perry osmislila sama i razvila ga toliko uspješno da je postala glavni izvozni proizvod u američkoj pop-industriji. “Ponosna sam što sam šefica, što sama vodim svoju korporaciju” kaže Perry za Forbes “Ja sam poduzetnica…Ne želim se skrivati od toga. Zapravo želim sve to zgrabiti za jaja.”
2. Kancelarka Merkel je ekonomski bully
Novi broj Bloomberg Businessweeka u glavnoj temi broja za promjenu skreće fokus s Grčke na njezine kreditore, točnije na poziciju Njemačke i kancelarke Angele Merkel u Europskoj uniji. Njemačka je dominantna ekonomija eurozone a kancelarka Merkel, unatoč mirnoći i čvrstom nastupu, pravi ekonomski bully, tvrdi Bloomberg Businesweek. U zamjenu za financijsku pomoć nametnula je reforme slabijim ekonomijama ali svaki pokušaj da se Njemačku navede da se mijenja odbijen je bez rasprave. Merkel je manijakalno inzistirala na smanjenju proračunskih deficita i razduživanju, u mučnoj kombinaciji s liberalizacijom tržišta rada i smanjenjem socijalne države. Uvjerena da će te mjere nužno oporaviti Europu, zapravo ju je predugo gurala u stagnaciju. Ipak, takva se politika za kancelarku pokazala itekako opravdanom, u zadnjim anketama više od 85 posto Nijemaca izjasnilo se protiv daljnej pomoći Grčkoj.
3. Kako je Daymond stvorio kultni brend FUBU
Voditelj poduzetničkog reality showa “Shark Tank” i osnivač brenda FUBU, koji je obilježio ikonografiju 90ih Daymond John, u novom broju magazina Inc. otkriva kako je stvorio biznis. Odrastajući u Queensu u New Yorku, sanjao je da postane dio hip-hop scene. Počeo je kao “dečko koji je donosio sendviče” LL Cool J-ju, potrčko divama iz Salt-n-Pepa, a onda je došao na ideju da im počne raditi majice. FUBU je na scenu grunuo fenomenalnim minimalističkim reklamama, Daymond John je pozicionirati odjeću na prave zvijezde. Bio je toliko vješt u marketingu da su ljudi mislili kako je FUBU velika modna kompanija, dok je Daymond radio kao konobar u lancu Red Lobster. Biznis je procvjetao 1998. kad j prodaja premašila 350 milijuna dolara i on je počeo griješiti. U iskrenoj priči o sazrijevanju poduzetnika, Daymond John otkriva neke od nazabavnijih ali i najkorisnijih stvari koje se ovoga ljeta mogu pročitati o biznisu.
4. Sve o ideji o virtualnom izlasku Grčke iz eurozone
Novi The Economist u uvodniku raspravlja što će se dogoditi ako se Grci u nedjelju ne dogovore sa članicama eurozone i ostatka EU o reformama i novoj rundi pomoći. Točnije, na koje sve načine Grčka može napustiti eurozonu što se zbog dosadašnjih okolnosti pregovora smatra vjerojatnim. Nitko zapravo ne želi da Grčka iziđe iz eura, ali politika je politika, piše The Economist. Grexit bi Grčku otjerao u bankrot ali bio bi preskup i za EU, jer Grčka ne bi mogla platiti 340 milijardi eura duga Europskoj središnjoj banci. Riječ je o više od 3 posto BDP-a eurozone i puno većem novcu od pomoći koju bi EU u trećem krugu trebala odobriti Grčkoj. Drugo teško pitanje je može li država koja napušta eurozonu ostati u EU, sporazumi nisu izričiti ali su oko toga dosta jasni i nitko ne želi tu katastrofu. Zato je sve popularnija ideja da Grčka napola iziđe iz eura. Formalno bi, na papiru, ostala u eurozoni, a dopustili bi joj da izda privremenu paralelnu valutu. Tako bi se kupilo još malo vremena za pregovore, ECB bi mogla pružati minimalnu pomoć bankama i kad bi se dogovorili oko pomoći, Grci bi mogli vratiti euro. Problem takvog rješenja je vrijeme, što dulje paralelna valuta bude na snazi, devalvacija će biti snažnija, nestajat će osnovnih roba i grčki povratak na euro bit će sve teži. Svima je u interesu da se u nedjelju dogovori nova runda pomoći.