Od sljedećeg tjedna građani će moći kupiti državne obveznice. Nema sumnje, bit će rasprodane
Ovo su osnovne stvari koje je dobro znati
Građani u bankama trenutno imaju oko 30 milijardi eura štednje, a kamatne stope koje mogu dobiti kreću se oko nule. Ministarstvo financija pak za ove obveznice nudi kamatu ne manju od tri posto
Sljedećeg tjedna kreće upis tzv. narodnih obveznica, koje je još prije pola godine najavio ministar financija Marko Primorac. Upis obveznica kreće u srijedu, 22. veljače i trajat će do 1. ožujka, a minimalna uplata koju građani mogu izvršiti jest 500 eura.
Država se, nakon dugo vremena, odlučila zadužiti ponudom obveznica koje će prvenstveno ponuditi građanima. Ovo izdanje obveznica ukupno je vrijedno milijardu eura i ne treba sumnjati da će bez problema biti rasprodano, s obzirom na relativno atraktivnu kamatu koja se nudi, a koja je daleko veća u odnosu na ono što građani mogu dobiti u bankama.
Građani imaju 30 milijardi eura štednje
Građani u bankama trenutno imaju oko 30 milijardi eura štednje, a kamatne stope koje mogu dobiti kreću se oko nule. Ministarstvo financija pak za ove obveznice nudi kamatu ne manju od tri posto. Točan iznos kamate bit će poznat u ponedjeljak, 20. veljače, nakon što Ministarstvo objavi javni poziv za kupnju obveznica.
Rok dospijeća ovih obveznica bit će dvije godine, što znači da će nakon isteka tog roka država vlasnicima isplatiti njihov novac. Kamate će se isplaćivati jednom godišnje. Prema sadašnjoj procjeni, negdje početkom ožujka 2024. godine i kod dospijeća, negdje u ožujku 2025. godine.
Rok dospijeća primjeren za građane
Ministarstvo financija vjerojatno se odlučilo na relativno kratak rok dospijeća, kako bi se građanima omogućilo da ih bez prevelike nervoze drže do kraja. Državne obveznice često se izdaju na rok od 10, 15 i više godina, no takvi rokovi bi dio građana mogli dovesti u situaciju da ih idu prodavati na sekundarnom tržištu, na burzi, što ih s obzirom na moguće oscilacije cijene može dovesti do gubitaka.
Ako se građanin koji ima na raspolaganju, na primjer, 10 tisuća eura, odluči na kupnju državne obveznice i ako kamata bude 3,5 posto, to znači da može računati na kamatu od 250 eura godišnje, odnosno ukupno 700 eura. Naravno, pod uvjetom da obveznice drži od početka do kraja. Iako je inflacija trenutno daleko veća od prinosa koji nude obveznice, opet je taj prinos daleko veći od kamate na štednju, koja je po stupnju rizika usporediva s državnim obveznicama.
Obveznice su niskorizični vrijednosni papiri
Naime obveznice, pogotovo državne, spadaju u najmanje rizične vrijednosne papire. Iako je u prošlosti bilo slučajeva da se i na državnim obveznicama mogao izgubiti novac – sjetimo se bankrota Grčke 2015. godine – takvi događaji su rijetki. Konkretno, Hrvatska je u posljednjih tri desetljeća zaista prolazila kroz razne faze, ali se nikada nije dogodio problem s otplatom javnog duga.
Ipak, kao što smo već spomenuli, građani se sami mogu dovesti u rizičnu situaciju, ako kupe obveznice novcem koji bi im mogao biti potreban prije isteka roka dospijeća, pa da ih budu prisiljeni prodavati na burzi. Cijene se, naravno, mogu kretati prema gore, ali i prema dolje i ulagač koji je prisiljen prodavati lako može doći u situaciju da stvori gubitak.
Građani su se prije nešto više od desetljeća i pol imali prilike susresti s tržištem kapitala, također u aranžmanu države, kroz javne ponude dionica INA-e i Hrvatskog telekoma. Slično kao i sada kod ovih obveznica, država je građanima dala povoljnije uvjete upisa dionica, što je mnogima donijelo solidnu zaradu.
Kamate na javni dug ostaju u lokalnoj ekonomiji
Negativna strana bila je da su mnogi, relativno neiskusni građani, potaknuti brzom zaradom ostvarenom na javnim ponudama, krenuli dalje ulagati u druge dionice koje su tada kotirale na Zagrebačkoj burzi, a nalazili smo se pred vratima globalne financijske krize. Tržišta su ubrzo krahirala i a mnogi su stvorili gubitke. Ipak, obveznice su znatno sigurniji vrijednosni papir, pa tadašnja i sadašnja situacija, s aspekta sigurnosti, nisu za usporedbu.
Javne ponude obveznica u kojima su glavni kupci građani pozitivne su i s toga što kamata koju država plaća na dug ostaje građanima i nastavlja cirkulirati u lokalnoj ekonomiji. Radi se o nemalim iznosima. Svojedobno je država plaćala kamate na dug i preko milijardu eura godišnje i svakako bi bilo bolje da taj novac ostaje ovdje džepovima hrvatskih građana.