Odlična sezona i veliki pad nezaposlenosti sugeriraju isto: Hrvatska će se od krize oporaviti prilično brzo

Cilj od 70 posto u odnosu na rekordnu 2019. više nije nedostižan

20.08.2020., Dubrovnik - Plaza Banje puna posjetitelja.
Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Oporavak hrvatske ekonomije od koronakrize mogao bi biti brži nego što se mislilo. Na to upućuju turističke brojke i nedavno objavljeni podaci o potrošnji iz sustava fiskalizacije. Osim toga, došlo je do snažnog, dvoznamenkastog pada nezaposlenosti, tako da se i na tržištu rada situacija popravlja.

Prema ranije iznijetim procjenama, Hrvatska je u drugom tromjesečju ove godine imala dvoznamenkasti rast BDP-a od čak 18 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, no taj skok ne treba čuditi s obzirom na to da smo tada bili u vrlo strogom lockdownu koji je doveo do zaustavljanja dobrog dijela ekonomskih aktivnost.

Turizam početkom kolovoza skoro na razini rekordne 2019.

Ono što veseli i osigurava nastavak pozitivnih kretanja su odlične turističke brojke. Naime, nakon vrlo dobrog srpnja, početkom kolovoza ostvareno je čak 91 posto noćenja u odnosu na prvih deset dana kolovoza rekordne 2019. godine. Prema procjenama Hrvatske turističke zajednice, na razini godine mogli bi dosegnuti oko 70 posto rezultata iz 2019.

Pretprošle godine prihodi od inozemnih turista iznosili su 10,5 milijardi eura, dok se ove godine turistički sektor nada prihodima od preko 7 milijardi eura, što bi bilo za oko 50 posto više u odnosu na prošlu godinu. Prema ranijim prognozama Hrvatske narodne banke, hrvatsko gospodarstvo ove godine moglo bi porasti za 6,8 posto, upravo uz pretpostavku da će turistička sezona biti na razini od 70 posto 2019. godine. Taj cilj više nije nedostižan.

Potrošnja krajem srpnja skočila 30 posto u odnosu na prošlu godinu

Na snažan oporavak upućuju i podaci o potrošnji koji se vide iz podataka Porezne uprave o vrijednosti i broju fiskaliziranih računa. Na primjer, u zadnjem tjednu srpnja vrijednost fiskaliziranih računa porasla je za preko 30 posto u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine, te za preko 10 posto u odnosu na 2019. godinu.

U zadnjem tjednu srpnja u svim djelatnostima ukupna vrijednost fiskaliziranih računa iznosila je oko 5,7 milijardi kuna, što je za 1,4 milijarde kuna ili 32 posto više nego u istom razdoblju lani.

Što se tiče trgovine, iznos fiskaliziranih računa u promatranom tjednu povećan je za gotovo 19 posto, na 3,2 milijarde kuna, u odnosu na usporedivo razdoblje prošle godine. Snažan rast, naravno, zabilježen je i u djelatnosti ugostiteljstva, turizma gdje je vrijednost fiskaliziranih računa porasla za 70 posto, na više od 1,5 milijardi kuna.

Broj nezaposlenih pao za 17 posto

I na tržištu rada brojke pokazuju pozitivna kretanja. Tako je, prema neki dan objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem srpnja bilo registrirano 126 tisuća nezaposlenih osoba, što je za 25 tisuća ili gotovo 17 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Također, to je već četvrti mjesec zaredom u kojem pada nezaposlenost na godišnjoj razini.

Zapošljavalo se najčešće – očekivano – u turizmu, odnosno “djelatnosti pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane” u kojoj je u srpnju posao našlo 2.469 osoba ili 21,3 posto.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u djelatnosti pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane u kojoj je u srpnju posao našlo 2.469 osoba ili 21,3 posto. Slijede trgovina gdje je u srpnju zaposleno 1799 osoba ili 15,5 posto, te prerađivačka industrija u kojoj je posao našlo 1512 osoba ili 13 posto onih koji su pronašli posao.