Pitali smo osnivača Spana kako je to kad vas uvrste na popis najinspirativnijih kompanija u Europi

Vodeća hrvatska IT firma Nikole Dujmovića uvrštena je na popis londonske burze

FOTO: Vjekoslav Skledar

Prije par dana, London Stock Exchange Group, odnosno londonska burza, objavila je publikaciju s popisom 1000 najinspirativnijih malih i srednje velikih poduzeća u Europi. Na popis je uvršteno i pet hrvatskih tvrtki, među kojima su najveće Franck i Kraš. Na listi se našla i Span Grupa, jedna od vodećih hrvatskih IT kompanija.

Osnivač Spana Nikola Dujmović pojašnjava da se tu zapravo radi o popisu kompanija koje LSEG, po nekim svojim parametrima, vidi kao potencijalno privlačne njihovim investitorima. “Oni takve kompanije onda pozovu u svoj “Elite” program, koji je manje-više trening za menadžment. Mi smo trenutno pri kraju tog programa i tu smo dobili dobar uvid u to kako izgleda taj ozbiljni investicijski svijet izvan granica Hrvatske. LSEG je na kraju objavila tu publikaciju i na to smo ponosni, jer su nas uvrstili među tih 1000 kompanija koje inspiriraju Europu”, pojašnjava Dujmović.

‘Uspješni smo, ali smo i štreberi’

Span Grupa jedan je najvećih domaćih IT izvoznika. Kompanija postoji gotovo 25 godina, a danas posluju na pet tržišta i imaju ukupno 350 zaposlenih, od čega je najveći dio zaposlen u Hrvatskoj. Ukupni prihod kompanije u prošloj godini iznosi 265 milijuna kuna. Dujmović kaže da im 60 posto prihoda dolazi od izvoza različitih IT usluga stranim klijentima.

“Zašto mi nekoga inspiriramo? Pa vjerojatno zato što dolazimo iz male zemlje, a uspješni smo u izvozu. A i štreberi smo. Da ste me pitali prije mjesec dana mislim li da mi nekoga inspiriramo, ja bih vam se nasmijao. Na sreću su nas odabrali i uvrstili među 1000 najinspirativnijih, pa smo se onda i mi tako malo prošminkali”, smije se Dujmović.

Ideja je bila da rade ‘slatke, male projekte’

Span je osnovan 1993. godine u Zagrebu, a 2001. su počeli izvoziti IT usluge, prvo na području srednje Europe, za klijente iz Slovenije i Austrije, a nakon što su se na tim tržištima pokazali uspješnima, počeli su privlačiti globalne klijente. Na primjer, od onih 60 posto prihoda koje ostvaruju izvozom, značajan dio dolazi od odžavanja dijela IT sustava za McDonald’s, na globalnoj razini. ” Mi godišnje napravimo stotinjak projekata, koji se međusobno razliku. Naručitelji velikih projekata ne vole kada ih se spominje zato što to smatraju kompromitiranjem sigurnosti, ali ovako, za primjer, radili smo velike projekte na konsolidaciji digitalnih identiteta, projekte na digitalnim transformacijama i slično. Radili smo CRM projekte za strane telekome…”

Kada je kompanija osnivana, osnovna ideja je bila da rade “slatke, male projekte na vrhuncu tehnologije”, kaže Dujmović. “Još u početku, mi smo strateški odlučili da želimo raditi manji broj IT usluga, ali da u njima želimo biti konkurenti na globalnoj razini. Puno smo ulagali u ljude i uspjeli smo se, u nekoliko područja IT struke, isprofilirati kao stvarno ozbiljna kompanija”, kaže. Danas se, u principu, specijaliziraju za najnovije tehnologije, u kojima nema puno konkurencije, tako da im i to možda olakšava pronalazak novih klijenata.

Zavidan portfolio međunarodnih projekata

“Ništa se ne događa preko noći. Mi smo na stranim tržištima počeli raditi 2001. godine i sada možemo reći da imamo zavidni portfolio međunarodnih projekata. No, i dalje smo mi u nekakvim objektivnim mjerilima mala kuća iz Hrvatske, i ponosimo se time. I dalje smo relativno mali, ali smo u tome što radimo globalno konkurentni, ne samo cijenom jer najlakše je biti jeftin, konkurentni smo kompetencijama i kvalitetom”, priča.

Osim u Zagrebu, urede imaju u Sloveniji, Americi, Velikoj Britaniji, Azerbajdžanu, i Pragu. “Puno putujemo. Ljudi vole vidjeti s kime posluju, ali za stvaranje nove vrijednosti lokacija nije bitna, novu vrijednost možete stvarati gdje god. Više nema geografskih barijera. Ako hoćete učiti ili naučiti, vi to možete iz zadnjeg sela u Hrvatskoj. Hrpa ruskih programera ne živi u Moskvi. No, mi i dalje najviše zapošljavamo u Zagrebu. Nažalost, naše školstvo domaćim stručnjacima ne daje idealnu startnu poziciju, pa se mi zapravo gradimo na izuzetnim pojedincima, a ne na sustavno obrazovanim inženjerima”, kaže.