U ponedjeljak se u Hrvatskoj gospodarskoj komori održavaju izbori za predsjednika. Za dosadašnjeg predsjednika Luku Burilovića, situacija se u posljednji trenutak potpuno neočekivano zakomplicirala, nakon što je prije nekoliko dana svoju kandidaturu istaknuo i direktor “Glasa poduzetnika” Dražen Oreščanin.
Oreščanin i Glas poduzetnika od samog osnivanja bili su vrlo kritični prema radu Hrvatske gospodarske komore. Često su isticali da HGK ne predstavlja poduzetnike na pravi način, te da ne radi u njihovom interesu.
Oreščanin želi depolitizaciju i dobrovoljno članstvo
I zaista, HGK je godinama bila simbol korupcije, uhljebništva i državnog reketa. Financira se prisilnom naplatom članarine, a prikupljeni novac – kao što smo vidjeli iz afera bivšeg predsjednika Nadana Vidoševića – koristio se za sve i svašta, umjesto za potporu poduzetništvu. Između ostalog, i za financiranje pogona od preko 500 ljudi, koliko je HGK na svom vrhuncu zapošljavala, od kojih za većinu nije bilo baš potpuno jasno što zapravo rade.
Oreščanin je svoj program sažeo u tri točke, koje nisu nikakvo iznenađenje s obzirom na dosadašnje istupe. Prva točka odnosi se na depolitizaciju HGK- kaže da ona više ne smije biti odlagalište isluženih političkih kadrova, kao što je to do sada bila.
Druga i treća točka odnose se na dobrovoljno članstvo i poboljšanje kvalitete usluga koje bi HGK trebala pružati. Oreščanin smatra da bi HGK u budućnosti trebala poslovati na tržišnom principu, imati isključivo dobrovoljne članove, te se fokusirati na poboljšanje usluga onima koji od tog članstva vide korist. Doduše, pitanje članstva regulirano je Zakonom o HGK, koji se može promijeniti jedino u Saboru, pa nije sasvim jasno kako bi se to moglo realizirati unutar Komore.
Vlada treba HGK da glumi predstavnike privatnog sektora
Iako je u prošlosti bilo više inicijativa za ukidanje obveznog članstva u HGK, što bi bez poboljšanja kvalitete usluga vjerojatno značilo i njeno gašenje, takve ideje nisu nikad prihvaćene. Najveći ustupak Vlada je napravila ove godine, kada je izmjenom zakona ukinuta obvezna članarina za mala poduzeća. Jasno je zašto HGK ima tako snažnu zaštitu politike.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ova i svaka prethodna Vlada, osim za uhljebljivanje, trebala je HGK kako bi im glumila predstavnike privatnog sektora. Bezbroj puta smo svjedočili da iz HGK na račun Vlade stižu samo riječi hvale, o bilo kojem potezu da se radi. Od donošenja novih zakona, koje HGK nikada neće kritizirati, bez obzira koliko bili štetni za poduzetnike, pa do vladine reakcije na koronakrizu, bez obzira ne to koliko pojedine mjere bile besmislene i štetne.
Zašto privatne firme slušaju politiku?
Funkcioniranje HGK puno govori i o tome koliki utjecaj politika ima na ekonomske tokove i poduzeća iz privatnog sektora. Poznato je da je državna potrošnja u Hrvatskoj oko 50 posto BDP-a, što znači da je svaka druga kuna u gospodarstvu pod kontrolom države. Mnoga poduzeća ovise o poslovima za državu, a neka bez njih ne bi ni postojala.
Na primjer, u Skupštini HGK sjedi stotinjak ljudi, mahom iz privatnih poduzeća, banaka i slično. Poduzeća iz kojih dolaze možete pronaći na linku. No, usprkos tome, politika je uvijek uspješno postavljala na čelo HGK “svoje ljude”. Zato će biti zanimljivo vidjeti kakvi će biti rezultati glasanja u ponedjeljak. Hoće li privatni sektor dići ruku za Oreščanina, ili će u tajnom glasanju opet izabrati Burilovića.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Politika je uvijek postavljala svoje ljude na čelo HGK. Može li Oreščanin u ponedjeljak proći na tajnom glasanju?
Oreščanin je svoj program sažeo u tri točke, koje nisu nikakvo iznenađenje s obzirom na dosadašnje istupe
Ova i svaka prethodna Vlada, osim za uhljebljivanje, trebala je HGK kako bi im glumila predstavnike privatnog sektora. Bezbroj puta smo svjedočili da iz HGK na račun Vlade stižu samo riječi hvale, o bilo kojem potezu da se radi
U ponedjeljak se u Hrvatskoj gospodarskoj komori održavaju izbori za predsjednika. Za dosadašnjeg predsjednika Luku Burilovića, situacija se u posljednji trenutak potpuno neočekivano zakomplicirala, nakon što je prije nekoliko dana svoju kandidaturu istaknuo i direktor “Glasa poduzetnika” Dražen Oreščanin.
Oreščanin i Glas poduzetnika od samog osnivanja bili su vrlo kritični prema radu Hrvatske gospodarske komore. Često su isticali da HGK ne predstavlja poduzetnike na pravi način, te da ne radi u njihovom interesu.
Oreščanin želi depolitizaciju i dobrovoljno članstvo
I zaista, HGK je godinama bila simbol korupcije, uhljebništva i državnog reketa. Financira se prisilnom naplatom članarine, a prikupljeni novac – kao što smo vidjeli iz afera bivšeg predsjednika Nadana Vidoševića – koristio se za sve i svašta, umjesto za potporu poduzetništvu. Između ostalog, i za financiranje pogona od preko 500 ljudi, koliko je HGK na svom vrhuncu zapošljavala, od kojih za većinu nije bilo baš potpuno jasno što zapravo rade.
Oreščanin je svoj program sažeo u tri točke, koje nisu nikakvo iznenađenje s obzirom na dosadašnje istupe. Prva točka odnosi se na depolitizaciju HGK- kaže da ona više ne smije biti odlagalište isluženih političkih kadrova, kao što je to do sada bila.
Druga i treća točka odnose se na dobrovoljno članstvo i poboljšanje kvalitete usluga koje bi HGK trebala pružati. Oreščanin smatra da bi HGK u budućnosti trebala poslovati na tržišnom principu, imati isključivo dobrovoljne članove, te se fokusirati na poboljšanje usluga onima koji od tog članstva vide korist. Doduše, pitanje članstva regulirano je Zakonom o HGK, koji se može promijeniti jedino u Saboru, pa nije sasvim jasno kako bi se to moglo realizirati unutar Komore.
Vlada treba HGK da glumi predstavnike privatnog sektora
Iako je u prošlosti bilo više inicijativa za ukidanje obveznog članstva u HGK, što bi bez poboljšanja kvalitete usluga vjerojatno značilo i njeno gašenje, takve ideje nisu nikad prihvaćene. Najveći ustupak Vlada je napravila ove godine, kada je izmjenom zakona ukinuta obvezna članarina za mala poduzeća. Jasno je zašto HGK ima tako snažnu zaštitu politike.
Ova i svaka prethodna Vlada, osim za uhljebljivanje, trebala je HGK kako bi im glumila predstavnike privatnog sektora. Bezbroj puta smo svjedočili da iz HGK na račun Vlade stižu samo riječi hvale, o bilo kojem potezu da se radi. Od donošenja novih zakona, koje HGK nikada neće kritizirati, bez obzira koliko bili štetni za poduzetnike, pa do vladine reakcije na koronakrizu, bez obzira ne to koliko pojedine mjere bile besmislene i štetne.
Zašto privatne firme slušaju politiku?
Funkcioniranje HGK puno govori i o tome koliki utjecaj politika ima na ekonomske tokove i poduzeća iz privatnog sektora. Poznato je da je državna potrošnja u Hrvatskoj oko 50 posto BDP-a, što znači da je svaka druga kuna u gospodarstvu pod kontrolom države. Mnoga poduzeća ovise o poslovima za državu, a neka bez njih ne bi ni postojala.
Na primjer, u Skupštini HGK sjedi stotinjak ljudi, mahom iz privatnih poduzeća, banaka i slično. Poduzeća iz kojih dolaze možete pronaći na linku. No, usprkos tome, politika je uvijek uspješno postavljala na čelo HGK “svoje ljude”. Zato će biti zanimljivo vidjeti kakvi će biti rezultati glasanja u ponedjeljak. Hoće li privatni sektor dići ruku za Oreščanina, ili će u tajnom glasanju opet izabrati Burilovića.