Postignut je povijesni dogovor o uvođenju globalnog poreza. No, znate li što to zapravo znači?
Potez bi trebao dokinuti porezna utočišta
Predsjednici država i vlada G20 odobrili su u subotu povijesni dogovor o reformi međunarodnog poreznog sustava koji bi trebao dokinuti porezna utočišta uvođenjem minimalnog korporativnog poreza od 15 posto na dobit multinacionalnih kompanija.
“Danas su svi predsjednici zemalja G20 odobrili povijesni dogovor o novim međunarodnim poreznim propisima, pa tako i o minimalnom međunarodnom porezu, koji će prekinuti nadmetanje u smanjivanju poreza kada je riječ o oporezivanju kompanija”, rekla je u priopćenju američka ministrica financija Janet Yellen.
Stupa na snagu 2023.
Nova pravila bi trebala stupiti na snagu 2023., a službeno će se potvrditi u završnoj izjavi G20 u nedjelju, rekli su izvori bliski pregovorima u Rimu. Dogovor je početkom listopada postiglo 136 zemalja koje s više od 90 posto sudjeluju u svjetskom BDP-u, pod pokroviteljstvom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Reforma treba omogućiti ovim zemljama da zahvaljujući ovom minimalnom porezu ostvare dodatnu zaradu od nekih 150 milijarda dolara.
Dio dogovora je u tome da dio poreza na dobit multinacionalne kompanije plaćaju u zemlji u kojoj ostvaruju dobit. Dakle, porez više ne bi plaćale u zemlji u kojoj su službeno registrirane. Smjera se na kompanije koje u svijetu ostvaruju promet veći od 20 milijarda eura i kojih je rentabilnost veća od 10 posto. Taj bi se prag nakon sedam godina mogao spustiti na 10 milijarda.
Koji je zapravo cilj
Zadaća ove reforme je spriječiti da multinacionalne kompanije, osobito GAFA (kratica za Google, Amazon, Facebook i Apple), koje su izvukle veliku korist iz pandemije covida-19 i restriktivnih mjera, plaćaju smiješno male poreze u odnosu na prihode.
Drugi dio reforme je uvođenje minimalne porezne stope od 15 posto na dobit multinacionalnih kompanija. Države će sada moći naplaćivati porez od tvrtki čak i ako su već platile niže poreze u drugim državama kako bi se nadoknadila razlika. Činjenica da su se Irska, Mađarska i Estonija početkom listopada u zadnji čas priključile dogovoru omogućila je OECD-u da završi pregovore baš uoči sastanka na vrhu u Rimu.
Njihovo je pridruživanje veoma važno jer Francuska želi iskoristiti svoje predsjedanje Europskim vijećem od siječnja 2022. kako bi donijela europsku uredbu o minimalnom porezu za koju je potrebna jednoglasna odluka.