Potpuno razotkrio Muskov golemi projekt pa opisao zastrašujući život zviždača: 'Ne spavam noću'
Podaci koje je otkrio bivši zaposlenik razlikuju se od podataka koje objavljuje tvrtka
Bivši Teslin zaposlenik Lukasz Krupski u razgovoru za BBC je otkrio kako ne vjeruje da je tehnologija koja pokreće Teslina samovozeća vozila dovoljno sigurna za korištenje na javnim prometnicama. U novom intervjuu Krupski je otkrio što ga točno brine oko toga kako se umjetna inteligencija koristi za pokretanje Teslinog autopilota.
Krupski kaže da autopilot uključuje funkcije asistiranog upravljanja i parkiranja, ali unatoč svom nazivu, još uvijek zahtijeva nekoga na vozačevom sjedalu s rukama na upravljaču. “Ne mislim da su hardver i softver spremni. To utječe na sve nas jer smo mi zapravo sudionici eksperimenta na javnim cestama. Dakle, čak i ako nemate Teslu, vaša djeca i dalje hodaju pješačkim prijelazom”, ističe Krupski.
Njemačkim medijima otkrio Tesline podatke
Krupski je ranije ove godine, u svibnju, njemačkim novinama Handelsblatt otkrio neke od internih podataka kompanije, među kojima su i pritužbe vozača na Teslin softver za kočenje i samovožnju. Za Handelsblatt je ispričao i da su iz kompanije ignorirali njegove pokušaje da interno istakne zabrinutosti vozača.
No, Elon Musk, izvršni direktor Tesle, i dalje je ustrajan u obrani tvrtkine tehnologije samovozećih vozila. “Tesla ima daleko najbolju umjetnu inteligenciju u stvarnom svijetu”, napisao je Musk u objavi na X-u, nekadašnjem Twitteru, u subotu.
Tesla has by far the best real-world AI https://t.co/At0EPNmKId
— Elon Musk (@elonmusk) December 2, 2023
Zahtjevi za sigurnu vožnju nisu ispunjeni
Krupski kaže kako se dokazi na kojima se temelje njegove tvrdnje nalaze u podacima tvrtke, koji upućuju na to da zahtjevi, koji se odnose na siguran rad vozila koja su imala određenu razinu tehnologije autonomne ili pomoćne vožnje, nisu ispunjeni. Kaže da su neki zaposlenici Tesle razgovarali s njim o vozilima koja nasumično i iznenadno koče jer su “vidjela” nepostojeće prepreke. U krugovima Teslinih vozača, takvo kočenje poznato je i kao “fantomsko kočenje”. Te kritike pojavile su se i u pritužbama kupaca.
Prema podacima koje je objavila Tesla, vozači u SAD-u koji su koristili Autopilot u prosjeku su imali jednu nesreću u kojoj je aktiviran airbag na otprilike svakih osam milijuna kilometara. Tvrtka također tvrdi da su vozači koji nisu koristili Autopilota imali nesreću s aktivacijom airbaga svakih 2,4 milijuna kilometara. Prosječno, vozači u SAD-u imali su nesreću s aktivacijom airbaga svakih 965.000 kilometara. Krupski je za BBC ispričao da je imao potrebu podijeliti s javnosti ono što je rekao tijelima za zaštitu podataka.
Pokrenuta istraga protiv Tesle
Ministarstvo pravosuđa SAD-a u siječnju je pokrenulo istragu protiv Tesle zbog tvrdnji koje se odnose na funkcije i karakteristike potpomognute vožnje. Tesla se također suočila sa sličnim ispitivanjima i pitanjima raznih agencija o njihovom Autopilotu, među kojima je i američka Nacionalna uprava za sigurnost prometa na autoputu.
Njemački list Handelsblatt objavio je “Tesla datoteke” nakon što je Krupski podijelio 100 GB internih podataka koje je sam otkrio. Tijelo za zaštitu podataka u Nizozemskoj, gdje se nalazi Teslino europsko sjedište, potvrdilo je za BBC da je obaviješteno o povredi podataka i da razmatra slučaj.
Grozna iskustva zviždača
Krupski je za BBC rekao da su posljednjih šest mjeseci i iskustvo njegovo iskustvo kao zviždača bili “zastrašujući”. “Ponekad jedva spavam noću”, priznao je za BBC. No, Krupskijevo djelovanje je prepoznato, pa mu je dodijeljena nagrada Blueprint for Free Speech.
Jack Stilgoe, izvanredni profesor na Sveučilišnom u Londonu koji istražuje autonomna vozila, rekao je da su tvrdnje Krupskog izazvale veliku zabrinutost oko samovozeće tehnologije. “Ovo je neka vrsta ispita umjetne inteligencije u divljini, na otvorenoj cesti, okružen svima nama ostalima”, kaže Stilgoe.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva najavila je planove za Zakon o automatiziranim vozilima kako bi stvorila pravni okvir za samovozeće automobile. “Morat ćemo vidjeti kako će se nacrt zakona razvijati i hoće li se uhvatiti u koštac sa svim novim elementima tehnologije”, zaključuje profesor Stilgoe.