Prema prognozama makroekonomskih kretanja Hypo Alpe Adria banke, BDP će rasti samo jedan posto
Rast izvoza i investicija u srednjem roku bit će glavne poluge rasta
Direktor ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić je na konferenciji iznio predviđanja makroekonomskih kretanja. Prema njihovim projekcijama, rast gospodarstva u 2016. godini iznosit će jedan posto, a u sljedećoj godini rast BDP-a bit će oko 1,5 posto.
“Naše procjene rasta iznad su potencijalne stope rasta koju nam predviđa Europska komisija. Iako je rast nizak, pozitivne su promjene u njegovoj strukturi, posebno rast udjela izvoza”, kaže Stojić.
Negativni unutarnji i vanjski utjecaji
Na ovakve prognoze utjecali su efekti slabije domaće fiskalne konsolidacije, niskih cijena nafte i daljnje monetarne relaksacije poništeni pogoršanjem izgleda za eurozonu. Kako ističu u priopćenju, negativni utjecaj slabog gospodarskog rasta Kine i ostalih tržišta u razvoju, prestanak deprecijacije eura te kolebljivih uvjeta financiranja odrazit će se na oporavak naših glavnih trgovinskih partnera.
U Hypo banci očekuju da će zaduživanjem države bruto vanjski dug u 2016. godini narasti na oko 108 posto BDP-a.
Predviđaju i nastavak trenda razduživanja stanovništva i slabije potražnje za kreditima. Isto tako, predviđaju i da će nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje ostati na visokim razinama.
Pozitivni izgledi bazirane na boljim izvedbama turizma
Stojić je na konferenciji kazao kako postoje određeni pozitivni izgledi za gospodarski rast koji se prvenstveno temelje na boljim izvedbama u turizmu.
Stojić ističe da rast izvoza u visokim jednoznamenkastim stopama, nešto sporije nego lani, i investicije u srednjem roku mogu biti glavne poluge rasta. Analitičari Hypo banke kažu da tek u 2017. godini očekuju ubrzanje rasta, te pritom naglašavaju da će detaljniji plan reformi na rashodovnoj strani proračuna biti lakmus test Vladinog kapaciteta da proizvede pozitivan šok u produktivonsti te otkloni barijere u poslovanju.
Naglašavaju da je glavni rizik za fiskalnu konsolidaciju niska stopa rasta BDP-a, iz Hypa naglašavaju da bi reforme na rashodovnoj strani proračuna trebale odigrati ključnu ulogu za postizanje proračunksog viška od 3 do 4 posto BDP-a i stabilizaciju javnog duga.