Analitičari ističu da proračun nove Vlade uopće nije reformski, i još 4 važne stvari o tome

Vlada je danas prihvatila prijedlog državnog proračuna za 2016. u kojem su planirani prihodi od 114,9 milijardi kuna, a rashodi od 122,4 milijarde te deficit od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 posto BDP-a. Kad se tome pridoda šest izvanproračunskih fondova i lokalna samouprava, taj se deficit na razini opće države penje na 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a, prema nacionalnoj metodologiji.

Vlada je temeljila proračun na procjenama da će ove godine bruto domaći proizvod (BDP) porasti za 2 posto, nakon što je lani ojačao 1,6 posto. Doprinos gospodarskom rastu trebao bi doći od domaće potražnje, a i inozemna bi trebala biti pozitivna, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Rast hrvatskog BDP-a od oko 2 posto očekuje i Europska komisija, no domaći su analitičari oprezniji. Donosimo vam najvažnije zamjerke koje su uputili proračunu Oreškovićeve Vlade.

1. Procjena rasta gospodarstva je preoptimistična

“Rast gospodarstva mogao bi na kraju biti manji od 2 posto, a puno rizika iz okruženja je pred nama. Mislim da je ta procjena vrlo optimistična, jer se temelji na procjeni povećane i domaće i inozemne potražnje. No, povećana domaća potražnja obično znači i veći uvoz, tako da neto inozemna potražnja ove godine ne može značajnije pridonijeti gospodarskom rastu”, kaže Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

2. Ukupni rashodi viši su za 3,8 milijardi kuna od lanjskog ostvarenja

Ukupni proračunski rashodi od 122,4 milijarde kuna viši su za 3,8 milijardi kuna u odnosu na izvršenje u 2015. godini. Općenito, Stojić smatra da se u proračunu i gospodarskim smjernicama relativno velika nada polaže u to da će fiskalnu konsolidaciju izvući gospodarski ciklus, odnosno rast BDP-a. Moglo se, veli on, pokazati više hrabrosti, političke spremnosti te planirati neke rezove na rashodnoj strani, jer za to ima prostora.

3. Rizično ostvarenje proračunskih ciljeva

Što se tiče prihodne strane, Stojić smatra da tu leže najveći rizici po ostvarenje planiranih proračunskih ciljeva, ako podbaci rast gospodarstva. Od ukupno planiranih prihoda od 114,9 milijardi kuna, što je 4,7 posto više nego lani, najviše se očekuje od rasta poreznih prihoda – za 1,2 posto, na 68,9 milijardi kuna. Prihodi od pomoći EU iznosili bi, pak, 9,7 milijardi kuna, 96,5 posto više nego lani.

4. Reforme tek u ekonomskom programu za EK i proračunu za 2017.

“Razumljivo je da za veće reformske poteze u ovom proračunu nije bilo vremena. Ovaj proračun je takav kakav je i nije test fiskalnog kredibiliteta ove Vlade. Njezin kredibilitet tek će pokazati sljedeći mjeseci u kojima će donijeti ekonomski program, koji će Europska komisija ocijeniti u svibnju, te proračun za 2017. godinu”, zaključuje Hrvoje Stojić.

5. Nisu ugrađene preporuke EK-a

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da je proračun za 2016. samo nastavak loše prakse koja se provodi posljednjih 15-ak godina te da je u proračun trebalo ugraditi neke od preporuka Europske komisije. “Ne vidim nikakve posebne promjene, blage uštede su vidljive, ali samog zaokreta u pristupu proračunskim politikama nema posljednjih 15-ak godina. Proračun se zapravo temelji na pristupu da ministarstva i ostali korisnici proračuna sami kreiraju svoje proračunske politike”, kazao je Novotny.