Salvadoran President Nayib Bukele delivers his annual address to the nation marking his second year in office at the Legislative Assembly in San Salvador on June 1, 2021. (Photo by MARVIN RECINOS / AFP)
Biznis & tech
Salvador je kupio prvih 400 bitcoina uoči njegovog uvođenja kao službene valute
Predsjednik kaže da će ih kupiti još znatno više
Piše Ivan Luzar 07. 09. 2021.
Salvadoran President Nayib Bukele delivers a press conference at a hotel in San Salvador, on February 28, 2021. - Salvadorans went to the polls Sunday to elect new lawmakers and mayors in a vote that could see President Nayib Bukele's backers secure an absolute majority in parliament. (Photo by STANLEY ESTRADA / AFP)
Biznis & tech
Bitcoin i dalje pada, predsjednik El Salvadora sjedi na Twitteru i ljudima daje IT savjete
El Salvador je postao prva zemlja u kojoj je bitcoin postao valuta. I onda se sve raspalo
Piše Telegram 27 preporuka 08. 09. 2021.
Salvadoran President Nayib Bukele delivers his annual address to the nation marking his second year in office at the Legislative Assembly in San Salvador on June 1, 2021. (Photo by MARVIN RECINOS / AFP)
Biznis & tech
El Salvador postaje prva država koja službeno prihvaća bitcoin kao valutu
Prijedlog predsjednika Bukelea većinski je usvojen u Kongresu
Piše Ivan Luzar 09. 06. 2021.
Biznis & tech

Prodavao je motore, postao predsjednik El Salvadora, stavio bitcoin za službenu valutu, sad gradi Bitcoin City. Redikul ili genije?

Mnogi ga smatraju desničarskim populistom, sklonog autoritativnom načinu vladanja, neki mu zbija vjeruju - da želi od svoje zemlje stvoriti centar inovacija

FOTO: AFP
28. 11. 2021. 22 preporuka

Puno nas u životu ima onog jednog gnjavatora koji već godinama ne prestaje pričati o bitcoinu, ethereumu, blockchainu i drugim mudrolijama koje ne može doista razumjeti nitko bez doktorata s FER-a. A ono što njihove neprestane prodike čini još iritantnijima jest činjenica da su, ispada, cijelo vrijeme bili u pravu.

Da ste 2011. godine u bitcoin uložili samo 10 dolara, danas biste imali oko 540.000. Plus-minus 500-tinjak dolara, ovisno o tome koliko je sati u trenutku kada provjeravate vrijednost portfelja. Naime, kriptovalute su izuzetno volatilne i dovoljan je jedan tvit Elona Muska da bitcoin skoči za nekoliko postotaka, da bi ga onda drugim tvitom isti čovjek srušio za dvostruko veći postotak.

Nema stoga nikakve garancije da će se uspon bitcoina nastaviti, ali sve dok na svijetu ima dovoljno ljudi koji su se spremni kladiti na rast, rasta će vjerojatno biti. Dosad najveća oklada na bitcoin dolazi iz Salvadora, srednjoameričke države u kojoj, prema podacima Svjetske banke, 22,3 posto stanovništva živi u siromaštvu (definirano kao život s manje od 5,5 dolara dnevno po glavi stanovnika).

Petina BDP-a oslanja se na novcu iz inozemstva

Početkom lipnja ove godine, sa 62 od 84 moguća glasa, kongres Salvadora usvojio je prijedlog predsjednika Nayiba Bukelea da postane prva država koja je uvela bitcoin kao službenu valutu. Bukele se zalagao za uvođenje bitcoina kao službene valute kako bi, između ostalog, pomogao ljudima iz Salvadora koji žive u inozemstvu slati novac kući. Kako je Reuters tada pisao, ekonomija Salvadora se velikim dijelom oslanja na doznake iz inozemstva, odnosno na novac koji emigranti šalju kući svojim obiteljima. MMF navodi da je 2019. godine čak petina BDP-a, ili oko šest milijardi dolara, došla iz inozemstva, što je jedan od najvećih iznosa diljem svijeta.

No, američki dolar je i dalje ostao prihvaćena valuta u zemlji, a korištenje bitcoina posve je opcionalno. Stoga, Bukele kaže da se stanovnike ne dovodi u opasnost stvarajući im dodatne financijske rizike. Obećao je da će potez stvoriti nova radna mjesta, te od Salvadora stvoriti centar inovacija i turizma.

U praksi, taj potez omogućio je isticanje cijena u Salvadoru u bitcoinu, a tom kriptovalutom mogu se platiti razne stvari, pa čak režije i porezi. Jedan od ciljeva je i širenje financijske inkluzivnosti, pošto 70 posto stanovnika Salvadora nema pristup tradicionalnim financijskim uslugama. Oni koji nemaju bankovne račune plaće dobivaju u doznakama, a pristojbe za podizanje novca su monstruozno visoke, stoga nije ni čudo da dobar dio stanovnika emigrira ili se okreće kriminalu.

Kritičari upozoravaju na financijsku stabilnost i kriminal

Kritičari i MMF, pisao je Quartz, smatrali su kako bi ovaj potez mogao i ugroziti dugotrajnu financijsku stabilnost zemlje, a salvadorske banke mogle bi postati atraktivnije kriminalcima koji traže način kako bi prali novce.

Bitcoin Magazine dao je i konkretan primjer koliko bi slanje novca iz inozemstva u Salvador bitcoinom moglo biti ključno za ekonomiju. Kada bi stanovnik Salvadora htio dobiti 100 dolara Western Unionom iz inozemstva, morao bi sasvim izgledno sjesti na autobus, putovati neko vrijeme, pa čekati još u redu. Na kraju bi mu naknade pojele 92 od 100 hipotetskih dolara koji bi mu bili poslani. S druge strane, na pet dolara poslanih u bitcoinu, naknada bi bila toliko niska da bi digitalni novčanik za slanje prikazao naknadu od nula dolara.

Prije nego što je postao predsjednik, prodavao je motore

Nayib Armando Bukele Ortez, rođen 1981. godine, 43. je predsjednik Salvadora, izabran na čelo države 2019. godine. Studirao je pravo, no odustao je od studija i sa 18 godina osnovao svoju prvu tvrtku. Prema pisanju časopisa El Faro, Bukele je bio glavni zastupnik za Yamahine motore u državi. Postao je i prvi predsjednik od 80-ih godina koji nije izabran iz jedne od dviju većinskih stranaka, Farabundo Martí National Liberation Front (FMLN) i Nationalist Republican Alliance (ARENA). Tada je to uspjelo 36. predsjedniku, José Napoleón Duarteu, čiji je dolazak na čelo Salvadora došao nakon puča 1979. godine.

Bukele je došao iz stranke koju je sam osnovao, Nuevas Ideas (NI), odnosno, stranke novih ideja. U prijašnjim političkim angažmanima, Bukele je služio kao gradonačelnik Nuevo Cuscatlána od 2012. do 2015. godine, a 2015. godine postao je gradonačelnikom glavnog grada San Salvadora. Samog sebe smatra revolucionarom i pionirom nalik onima iz Silicijske doline.

Bukele AFP

No drugi Bukelea smatraju desničarskim populistom, sklonog autoritativnom načinu vladanja. Tijekom 2020. godine našao se u središtu političke krize, u kojoj je poslao vojsku u kongres kako bi natjerao zastupnike da usvoje zahtjev za podizanjem kredita od SAD-a u visini od 109 milijuna dolara. Stanovnici Salvadora su ga često kritizirali zbog strogog odgovora na pandemiju koronavirusa. Već 21. ožujka 2020. godine Bukele je proglasio tridesetodnevni lockdown, a u tom periodu uhićeno je više od 4236 ljudi. Humanitarne udruge poput Human Rights Watcha tada su osudile uhićenja nazvavši ih arbitrarnima, uz pregršt policijskog nasilja.

Jedan grad je već 2019. godine uveo bitcoin

Uvođenjem bitcoina kao jedne od službenih valuta, Salvador se progurao s mjesta siromašne i konzervativne srednjoameričke države u neočekivanog predvodnika globalne tehnološke transformacije. Rezultat ovog Bukeleovog poteza, koji bi se bez problema mogao okarakterizirati kao golemi eksperiment, mogao bi potvrditi ili opovrgnuti tvrdnje zagovornika kriptovaluta o tome kako one ljudima nude financijsku slobodu, bez miješanja vlasti i država. S druge strane, ovaj eksperiment mogao bi postati još jedan alat kontrole koji koristi autoritativna vlast, kojim bi se mogli bogatiti oligarhija i korporacije.

Ideja za uvođenjem bitcoina na nacionalnoj razini vuče svoje korijene u društvenom eksperimentu iz 2019. godine, kada je salvadorski grad El Zonte, popularan među surferima, počeo transformirati svoju lokalnu ekonomiju na prihvaćanje bitcoina. Priča je krenula, piše Forbes, kada je anonimni donator pronašao svoj zaboravljeni USB stick na kojem je imao nešto bitcoina, koje je kupio davno, po cijeni od 5 ili 10 centa. Kada je shvatio na koliki iznos je narastao taj sitniš, problem je nastao jer se nije mogao sjetiti šifre za svoj novčanik.

Nakon niza neuspješnih pokušaja, ipak se sjetio šifre, pa je došao u posjed svojih bitcoina koji su narasli u protuvrijednost od nekoliko stotina tisuća dolara. Odlučio ih je donirati El Zonteu za stvaranje inicijative Bitcoin Beach, odnosno mikroekonomije zasnovane na toj kriptovaluti. Projekt vodi Michael Peterson, koji je prema pisanju Los Angeles Timesa bio veliki fan surfanja i još veći fan El Zontea. Peterson je bio toliko oduševljen s El Zonteom da se sa svojom obitelji tamo doselio 2005. godine. Peterson pritom nije nikakav tehnološki mag, jer 47-godišnjaku nekad vlastita djeca moraju pomagati kako bi se snašao na svojem iPhoneu. No Peterson je diplomirani ekonomist i liberal koji bitcoin smatra “cool idejom”.

Bukele ima svoje zalihe bitcoina još od prije

Bitcoin Beach je prvo krenuo s isplatama tinejdžerima koji su radili kao spasioci ili ako su čistili otpad koji bi završio na plaži. Studentima koji su bili marljivi i uspješni donirali bi bitcoin, kao i onima čije su obitelji bile posebice teško pogođene pandemijom. Ljudi koji do tada nisu imali bankovni račun, odjednom su vidjeli na svojem mobitelu kako zarađuju, a mogli su i taj novac odmah potrošiti u jednoj od trgovina u El Zonteu. Inicijativa je bila dobro prihvaćena, pa su stanovnici i posjetitelji El Zontea sve više počeli koristiti bitcoin kao načina plaćanja svega, od špeceraja do režija.

Unatoč dobroj prihvaćenosti bitcoina u El Zonteu, ostatak Salvadora i nije dijelio to oduševljenje. Kako je pisao portal specijaliziran za kriptovalute Coindesk, uoči izglasavanja zakona nekolicina intervjuiranih stanovnika bila je skeptična. Problematično je što Bukeleovu vladu prati reputacija korumpirane, pa su se neki pitali hoće li bitcoin samo služiti za bogaćenje političara i za osnaživanje pozicije vlade koja je već tada bila poznata po svojim autoritarnim tendencijama.

Pritom, Bloomberg ističe i zanimljivu činjenicu: Bukele i drugi članovi stranke navodno su već godinama vlasnici do sada nepoznate količine bitcoina. Uvođenje bitcoina pak nije bila ishitrena ideja, budući da je Bukele svoje nakane o uvođenju bitcoina najavljivao još 2017. godine, kada je bio gradonačelnik San Salvadora. Već tada je napisao: “Da, službeno je, koristit ćemo bitcoin”, uz smajlić sa sunčanim naočalama.

Manje od pet posto stanovništva zna što je bitcoin

Uoči službenog uvođenja bitcoina početkom rujna, Salvador je kao država kupila 400 bitcoina, što je prema tadašnjoj vrijednosti ukupno iznosilo oko 20 milijuna dolara. Sva mjesta koja su u Salvadoru do tada primala dolar kao način plaćanja, morala su uvesti i mogućnost plaćanja bitcoinom, a država je trgovcima nudila tehničku pomoć. Pomoć se nudila i stanovnicima, no komunikacija s njima bila je manjkava, pa mnogi nisu niti znali što im omogućuje uvođenje bitcoina.

Reuters je par dana ranije proveo istraživanje koje je pokazalo kako 75 posto stanovnika i nije baš oduševljeno niti sigurno da je uvođenje bitcoina kao legalne valute dobar potez. Sličan rezultat pokazalo je i nacionalno istraživanje iz kolovoza, koje je provelo srednjoameričko sveučilište Universidad Centroamericana (UCA). U njemu se 70 posto od 1300 ispitanika protivilo uvođenju zakona, a samo 4,8 posto ispravno ga je definiralo kao kriptovalutu.

No, Bukele je i dalje bio ustrajan, pa je tvitao kako je uvođenje bitcoina dobar potez. Članove opozicije i kritičare odluke nazvao je “lažljivcima koji će biti otkriveni kada zakon stupi na snagu”, a onima koji su zabrinuti oko svojih mirovina predsjednik je poručio kako će i dalje moći normalno koristiti dolare, kao i do sada, jer korištenje bitcoina kao valute nije obvezno. Država je za plaćanje bitcoinima stvorila vlastiti kriptonovčanik imena Chivo, za čije je otvaranje potrebno imati samo osobni identifikacijski broj. Oni koji otvore Chivo, od države su dobili početnih 30 dolara, u tadašnjoj protuvrijednosti u bitcoinu.

Pad nakon službenog uvođenja

Nakon službenog uvođenja, bitcoin je imao golemi pad vrijednosti s oko 52.000 dolara na ispod 43.000 dolara, a istovremeno je pao i Ether, s oko 4000 na 3200 dolara. Nacionalni sustav za plaćanje bitcoinom nije radio kako treba zbog tehničkih problema, a diljem Salvadora izbili su prosvjedi. Chivo nije bio dostupan niti na nekim trgovinama aplikacija za mobitele. Dakle, uvođenje nije prošlo nimalo glatko. Zbog manjkave sigurnosti aplikacije, hakeri su uspjeli lažirati identitete ljudi i registrirati se prije njih, pa su im uspjeli ukrasti 30 dolara koji se dobivaju pri registraciji.

Dok je opozicija kritizirala Bukelea jer je taj oštri pad vrijednosti bitcoina skupo koštao Salvador, predsjednik je kupio još 150 bitcoina po toj nižoj cijeni.

Stanje se s vremenom počelo normalizirati, pa su kriptovalutu kao način plaćanja počeli prihvaćati veći trgovci poput Starbucksa i McDonald’sa. A što je Bukele radio taj dan dok je država bila u kaosu? Pa, sjedio je cijeli dan na Twitteru i davao ljudima savjete. Među korisnim savjetima, stanovnicima je rekao da bi trebali ugasiti i upaliti aplikaciju ako im nešto ne radi kako treba.

Stanje nakon dva tjedna nije bilo baš dobro

Magazin Fortune je dva tjedna nakon uvođenja napravio pregled stanja u Salvadoru. Pisali su kako unatoč obvezi prihvaćanja bitcoina, mnogi trgovci i dalje odbijaju prihvaćati kriptovalutu, tvrdeći da bi radije ostali bez prodaje. Bukele je najavio i hrpu bitcoin bankomata diljem zemlje, na kojima će se moći bitcoin podići u dolarima.

Prosvjednici su jedan takav bankomat zapalili prvi dan nakon uvođenja bitcoina, a drugi jednostavno ne rade. Dva tjedna nakon uvođenja, samo je troje ljudi u cijelom Salvadoru uspjelo podići novce. Unatoč tome, redovi pred bankomatima bili su golemi.

Bombastična najave gradnje grada podno vulkana

Prije par dana, Bukele je organizirao bombastičan događaj nalik rock koncertu u kojem je najavio da će njegova Vlada izgraditi Bitcoin City, na obali oceana u podnožju vulkana. Kako je pisao VoaNews, Bukele je prošli vikend iskoristio okupljanje entuzijasta bitcoina kako bi lansirao svoju najnoviju ideju Bitcoin Cityja, za koji će uskoro ponuditi obveznice, naravno, samo u bitcoinu. Šezdeset dana nakon što bi financiranje bilo spremno, počela bi izgradnja grada.

Bukele je istaknuo da će se za napajanje grada, a time i rudarenje bitcoina, koristiti geotermalna energija. Rudarenje bitcoina je energetski intenzivan postupak, što je jedan od snažnijih argumenata kritičara protiv kriptovalute. Premda nije kritičar kriptovaluta, Elon Musk je samo 49 dana nakon uvođenja mogućnosti da se Tesle kupe bitcoinom odustao od te ideje, tvrdeći da je pravi razlog ekologija. Stoga, korištenje geotermalne energije koja je jedna od ekološki prihvaćenijih za rudarenje kriptovaluta, čini se kao sasvim dobra ideja.

Predsjednik je precizirao da će se porez plaćati jedino na dodanu vrijednost, od čega će pola ići za plaćanje komunalnih obaveza, a ostatak za komunalnu infrastrukturu i održavanje. Poreza na imovinu neće biti, niti na prihod ili općinski porez, a grad bi trebao imati nultu emisiju ugljičnog dioksida. Cijena cijelog projekta trebala bi biti oko 17 milijardi dolara, pisao je Bitcoin Magazine, što je više od 300.000 bitcoina.

Država ima oko 1120 bitcoina

No, prije izgradnje Bitcoin cityja Bukele se obvezao izgraditi 20 novih škola te prvu veterinarsku bolnicu u državi. Gradnja tih 20 škola dio je programa Mi Nueva Escuela, čiji je cilj izgraditi ukupno 400 škola. Ovih dodatnih 20 škola bit će financirano isključivo iz državnog bitcoin fonda, bez ikakvog troška za porezne obveznike.

 

Prema posljednjim službenim podacima, Salvador trenutno u svojoj riznici drži oko 1120 bitcoina. Bukele je 28. listopada potvrdio kako je Salvador dio svojih rezervi u dolarima prebacio u bitcoin, jer je vjerovao da je tada vrijednost kriptovalute bila debelo podcijenjena.

No prema pisanju Reutersa, uvođenje bitcoina i dalje se među stanovnicima smatra kontroverznim potezom, unatoč činjenici da se sve više novca iz inozemstva šalje u Salvador bitcoinom. Problematično je, ističe se, što su plaćanja bitcoinom i dalje prožeta tehničkim problemima te što tek manji dio trgovaca ustvari i službeno prihvaća tu kriptovalutu.

MMF i dalje nije oduševljen idejom

Salvador je trenutno u pregovorima s MMF-om oko dobivanja jednog od njihovih zajmova u visini od 1,3 milijardi dolara, a jedan od kamena spoticanja je, već dulje vrijeme, bitcoin. U ponedjeljak je Salvador najavio izdavanje svoje obveznice kako bi prikupio milijardu dolara. Obveznice će se prodavati po jediničnoj cijeni od 100 dolara, a moći će se kupiti bitcoinom ili etherom. Obveznice izdaje Bitfinex, praktički neregulirana i nedržavana platforma, stoga je za očekivati da će se obveznice rasprodati, objašnjava Coindesk.

Izgledno je također da će, ako stvari prođu po planu, Salvador izdati još jednu rundu obveznica, pa im zajam od MMF-a u visini 1,3 milijardi ne bi ni trebao. Oko polovice iznosa iz prve runde ići će u fond za gradnju Bitcoin cityja, a Coindesk teoretizira kako je to samo marketinški potez, jer je ta suma dovoljna samo za “par manjih elektrana, serversku farmu i restoran brze prehrane”.

Sljedeći korak za Salvador je davanje identifikacijskih brojeva Salvadorcima koji žive u inozemstvu. Time bi dobili pravo na otvaranje Chivo računa, što bi dodatno olakšalo i povećalo količinu novca koja stiže u državu. Središnja banka Salvadora predviđa da će doznake ove godine zbog oporavka američke ekonomije skočiti na rekordnih 6,3 milijardi dolara, odnosno 31 posto više u usporedbi s 2020. godinom. Zbog povećavanja iznosa doznaka, središnja banka mogla bi podići i svoje pretpostavke rasta do kraja godine, na razinu do 10 posto.

bitcoin, bitcoin city, El Salvador, Nayib Bukele,