Cijene nekretnina u Hrvatskoj, nakon višegodišnjeg rasta, dosegnule su rekordne razine. Stanovi u Zagrebu, kada je u pitanju kvalitetnije zgrade, već su dosegnuli tri do četiri tisuće eura, a Vlada je taj požar odlučila ugasiti benzinom, pa je danas objavljeno da od ožujka kreće novi krug poticaja za kupnju stanova i kuća.
Subvencionirani krediti odmažu kupcima stanova
Država kredit subvencionira prvih pet godina otplate, a da bi izgledalo kao da se radi o nekakvoj demografskoj mjeri, postoji i mogućnost produljenja od dvije godine za svako rođeno ili usvojeno dijete tijekom subvencioniranja kredita. Oni koji već imaju djecu, za svako dijete mogu dobiti produljenje subvencije od godinu dana.
Ovaj model subvencioniranja uveden je 2017. godine, mogu ga koristiti građani mlađi od 45 godina, koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću, a odobrava se za kredite do 100 tisuća eura, čiji rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina.
Ne treba biti vidovit da bi se predvidjelo što će se dogoditi kada krenu subvencije. Doći će do daljnjeg porasta cijena nekretnina, kao što je to bilo i do sada, tako da država, misleći da pomaže, zapravo odmaže kupcima nekretnina.
U vrijeme subvencija raste potražnja i cijene
Da je tome zaista tako utvrdili su i stručnjaci Hrvatske narodne banke, koji su analizirali tržište nekretnina od 2015. do 2019. godine, i utvrdili da subvencije narušavaju uobičajenu dinamiku kupoprodaje nekretnina, odnosno da se u vrijeme predaje zahtjeva za subvencije povećava broj transakcija nekretninama, a povećavaju se, naravno i cijene.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tako da kupci, s jedne strane dobivaju, a s druge strane gube. U najnepovoljnijoj situaciji su oni koji kupuju nekretnine bez subvencija, a kojima one dižu cijenu. Usprkos očitom izazivanju poremećaja na tržištu i efektima koji su upravo suprotni onima koji se žele postići – da se mladima olakša da dođu do nekretnine, Vlada i dalje ne odustaje od te mjere, iz razloga koji je samo njima poznat.
Država kroz PDV na stanu od 100 tisuća eura uzme 20 tisuća eura poreza
Isto tako, ako je Vladi zaista toliko stalo da građani lakše dođu do stana, zašto, umjesto subvencija, nisu odlučili smanjiti porez. Na novosagrađene stanove plaća se porez na dodanu vrijednost od 25 posto.
To znači da od stana koji se proda po cijeni od, na primjer, 100 tisuća eura, državi ide 20 tisuća eura. Znači, s jedne strane potiču ljude da kupe nekretninu, a s druge strane uzmu petinu vrijednosti iste te nekretnine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Niz malverzacija sa subvencioniranim stanovima
Sa subvencioniranim stanovima događao se i niz malverzacija, od kojih je možda najpoznatiji slučaj bivše načelnice općine Lovreć Anite Nosić. Ona je subvencioniranim kreditom kupila stan u Zagrebu.
Radilo se o stanu od 57 četvornih metara u zagrebačkom naselju Špansko, za koji je podigla kredit od 80 tisuća eura, a kako se radi o subvencioniranom kreditu porezni obveznici su joj prvih godina trebali plaćati pola rate kredita.
No, Nosić nije prijavila prebivalište u Zagrebu, nastavila je živjeti u obiteljskoj kući u Lovreću. Prebivalište nije ni mogla prijaviti jer bi tada izgubila poziciju općinske načelnice. Kada je njen slučaj izašao u javnost, ugovor je raskinut te je morala je momentalno vratiti cijeli kredit. No, da se za to nije doznalo, porezni obveznici bi joj platili dio stana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Cijene nekretnina divljaju, a država ponovno ide u subvencioniranje kredita. Zašto ne smanje porez?
Usprkos očitom izazivanju poremećaja na tržištu, Vlada i dalje ne odustaje od te mjere
Ne treba biti vidovit da bi se predvidjelo što će se dogoditi kada krenu subvencije. Doći će do daljnjeg porasta cijena nekretnina, kao što je to bilo i do sada, tako da država, misleći da pomaže, zapravo odmaže kupcima nekretnina
Cijene nekretnina u Hrvatskoj, nakon višegodišnjeg rasta, dosegnule su rekordne razine. Stanovi u Zagrebu, kada je u pitanju kvalitetnije zgrade, već su dosegnuli tri do četiri tisuće eura, a Vlada je taj požar odlučila ugasiti benzinom, pa je danas objavljeno da od ožujka kreće novi krug poticaja za kupnju stanova i kuća.
Ministar graditeljstva Darko Horvat danas je najavio da bi javni poziv za subvencioniranje stambenih kredita trebao biti otvoren u prvoj polovici ožujka i da je ove godine za subvencije predviđeno 50 milijuna kuna.
Subvencionirani krediti odmažu kupcima stanova
Država kredit subvencionira prvih pet godina otplate, a da bi izgledalo kao da se radi o nekakvoj demografskoj mjeri, postoji i mogućnost produljenja od dvije godine za svako rođeno ili usvojeno dijete tijekom subvencioniranja kredita. Oni koji već imaju djecu, za svako dijete mogu dobiti produljenje subvencije od godinu dana.
Ovaj model subvencioniranja uveden je 2017. godine, mogu ga koristiti građani mlađi od 45 godina, koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću, a odobrava se za kredite do 100 tisuća eura, čiji rok otplate ne smije biti kraći od 15 godina.
Ne treba biti vidovit da bi se predvidjelo što će se dogoditi kada krenu subvencije. Doći će do daljnjeg porasta cijena nekretnina, kao što je to bilo i do sada, tako da država, misleći da pomaže, zapravo odmaže kupcima nekretnina.
U vrijeme subvencija raste potražnja i cijene
Da je tome zaista tako utvrdili su i stručnjaci Hrvatske narodne banke, koji su analizirali tržište nekretnina od 2015. do 2019. godine, i utvrdili da subvencije narušavaju uobičajenu dinamiku kupoprodaje nekretnina, odnosno da se u vrijeme predaje zahtjeva za subvencije povećava broj transakcija nekretninama, a povećavaju se, naravno i cijene.
Tako da kupci, s jedne strane dobivaju, a s druge strane gube. U najnepovoljnijoj situaciji su oni koji kupuju nekretnine bez subvencija, a kojima one dižu cijenu. Usprkos očitom izazivanju poremećaja na tržištu i efektima koji su upravo suprotni onima koji se žele postići – da se mladima olakša da dođu do nekretnine, Vlada i dalje ne odustaje od te mjere, iz razloga koji je samo njima poznat.
Država kroz PDV na stanu od 100 tisuća eura uzme 20 tisuća eura poreza
Isto tako, ako je Vladi zaista toliko stalo da građani lakše dođu do stana, zašto, umjesto subvencija, nisu odlučili smanjiti porez. Na novosagrađene stanove plaća se porez na dodanu vrijednost od 25 posto.
To znači da od stana koji se proda po cijeni od, na primjer, 100 tisuća eura, državi ide 20 tisuća eura. Znači, s jedne strane potiču ljude da kupe nekretninu, a s druge strane uzmu petinu vrijednosti iste te nekretnine.
Niz malverzacija sa subvencioniranim stanovima
Sa subvencioniranim stanovima događao se i niz malverzacija, od kojih je možda najpoznatiji slučaj bivše načelnice općine Lovreć Anite Nosić. Ona je subvencioniranim kreditom kupila stan u Zagrebu.
Radilo se o stanu od 57 četvornih metara u zagrebačkom naselju Špansko, za koji je podigla kredit od 80 tisuća eura, a kako se radi o subvencioniranom kreditu porezni obveznici su joj prvih godina trebali plaćati pola rate kredita.
No, Nosić nije prijavila prebivalište u Zagrebu, nastavila je živjeti u obiteljskoj kući u Lovreću. Prebivalište nije ni mogla prijaviti jer bi tada izgubila poziciju općinske načelnice. Kada je njen slučaj izašao u javnost, ugovor je raskinut te je morala je momentalno vratiti cijeli kredit. No, da se za to nije doznalo, porezni obveznici bi joj platili dio stana.