Šef jedne korporacije priznao je ono što svi znamo, radna mjesta ne kradu doseljenici, nego tehnologija
Je li tehnološki razvoj treća industrijska revolucija
Greg Hayes, CEO United Technologiesa, očinske firme Carriera, koji proizvodi klima uređaje, upravo je otkrio posljedice sporazuma kojim će se zadržati radna mjesta u Indiani, piše Business Insider.
I američkim radnicima to se sigurno neće svidjeti. Carrier je prošli mjesec objavio kako će, nakon pritiska novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, ipak zadržati više od tisuću radnih mjesta na svoje dvije lokacije u Indiani. Firma je htjela poslovanje prebaciti u Meksiko zbog povoljnijih uvjeta, no Trump je obećao da će sačuvati radna mjesta od preseljenja pa se ovakav razvoj događaja smatra i njegovom malom pobjedom.
Iznimno predana radna snaga
U razgovoru za CNBC televiziju, u emisiji Mad Money koju vodi Jim Cramer, Hayes je govorio o prednostima preseljenja poslova u Meksiko, motivaciji koja stoji iza njegove odluke da ipak zadrži ove poslove u Indiani i konačnom ishodu takvog dogovora koji i nije baš pozitivan; u Indiani će biti manje proizvodnih radnih mjesta.
Hayes je, u emisiji koja je emitirana u ponedjeljak, prvo odgovorio na upit što je to tako dobro u Meksiku. Rekao je kako ima iznimno talentirane radne snage, a plaće su znatno manje nego je to slučaj u Sjedinjenim Državama. “Plaće su oko 80 posto niže u prosjeku. No, izostanci su oko 1 posto. To su vrlo,vrlo posvećene radne snage”, pojasnio je šef United Technologiesa.
Poslovi za visokoobrazovane ostaju u SAD-u
Potvrdio je da su meksički radnici puno posvećeniji nego oni u Americi, a onda dodatno pojasnio na čemu je fokus njegove firme. “Ta radna mjesta nisu poslovi na pokretnoj traci koje ljudi ne smatraju atraktivnima. Imam neke radnike koji su dugo zaposleni kod nas i rade sjajan posao. I sviđa nam se činjenica da su predani radu u našoj firmi, ali htio bih reći da ključna stvar nije biti osposobljen za posao današnjice. Naš fokus je na tome kako osposobiti te ljude za poslove sutrašnjice.”
Dakle, Meksiko ima dosta jeftiniju radnu snagu i mnogo posvećenije radnike. Radi se većinom o nisko kvalificiranim poslovima koje većina ljudi ne smatraju atraktivnima. Dalje u intervjuu, Hayes je dao do znanja da United Technologies namjerava zadržati inžinjerske poslove u Sjedinjenim Državama i da visokoobrazovani ljudi ne moraju biti u strahu od gubitka poslova zbog preseljenja u druge zemlje.
Veliki troškovi održavanja
Hayes je obrazložio zašto je ipak otkazao preseljenje postrojenja iz Indiane u Meksiko kako je to prvotno bio plan. “Pa, zadržavanje postrojenja u Indiani je, kao što smo mislili, bio trošak. Također, ja znam da oko 10 posto naših prihoda dolazi od američke vlade. I znam da bolje regulatorno okruženje, niže stope poreza na kraju mogu pomoći UTC-u na duge staze,” rekao je.
No, troškovi održavanja postrojenja u Indiani otvorenim iziskivat će 16 milijuna američkih dolara investicija za smanjenje troškova proizvodnje, kako bi se smanjio jaz s onim koliko bi to bilo u Meksiko, pojasnio je. Ono što se sigurno neće svidjeti radnicima je da će poslovi biti automatizirani što podrazumijeva manju potrebu za radnom snagom, a samim tim i manje radnih mjesta.
Velika istina o gubitku poslova
To je zapravo jedini način da postojeće postrojenje ostane konkurentno. I u tom slučaju preseljenje u Meksiko i jeftina radna snaga bi još uvijek bila jeftinija solucija. Ovako, firma će ostati na području SJedinjenih Država, ali će morati smanjiti broj radnih mjesta kako bi optimalizirali troškove.
Hayesovo obrazloženje potvrdilo je ono na što su mnogi ekonomisti već upozoravali. Istina je da Sjedinjene Države gube niskokvalificirane poslove jer je cijena rada jeftinija u drugim državama, ali velikim dijelom radnici gube poslove zbog tehnologije. Niz stručnjaka i političara, počevši od ekonomista i nobelovca Paula Krugmana, pa do republikanskog senatora Bena Sassea, su primijetili da je tehnološki razvoj veća opasnost za radnike nego tržište. Zato ne čudi što je Viktor Shvets, strateg investicijske banke Macquarie, tehnološki razvoj nazvao “trećom industrijskom revolucijom.”