Stižu Black Friday i božićni šoping. Nemojte umjesto mobitela kupiti ciglu ili poslati novac nigerijskom princu
Svi se sjećamo bizarnog slučaja kada je pročelnik iz Đakova uplatio prevarantu 50 tisuća eura.
Svi se još sjećamo bizarnog slučaja kada je pročelnik Upravnog odjela za financije Grada Đakova računalnom prevarantu, na temelju poruke elektroničkom poštom, uplatio 50 tisuća eura. Poruka je izgledala kao da je stigla od gradonačelnika, a novac je uplaćen na ime Jade Lauren Yates. Iako je slučaj prijavljen policiji, počinitelj nikada nije otkriven, niti je novac vraćen u gradsku blagajnu.
Ovaj slučaj dugo je zabavljao javnost, jer je na prevaru nasjela osoba koja je profesionalni financijaš, upravlja milijunima gradskog novca i ne bi se baš očekivalo da će nasjesti na takav oblik prevare. No, prevaranti postaju sve kreativniji, pa se slične stvari se građanima događaju sve češće.
Nigerijska pisma s fax uređaja preselila na internet
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga stoga je prije dva dana objavila “Vodič o financijskim prijevarama”, u kojima se navodi niz primjera prevara s kojima se svatko od nas može susresti. Posebno mogu biti ugrožene starije osobe, koje često imaju manje iskustva u služenju internetom, zbog čega teže prepoznaju lažne mailove ili sumnjive internetske stranice.
Slučaj kakav se dogodio u Đakovu podsjeća na tzv. masovne marketinške prijevare. Radi se o tipu prijevare “nigerijskim pismom”. Ta vrsta smicalice pojavila se još u vrijeme prije interneta. Žrtva elektroničkom poštom, a ranije faxom, dobije pismo od fiktivne osobe iz neke egzotične zemlje s molbom za pomoć ili ponudom.
Od žrtve se traži da uplati određeni iznos na račun koji joj je dostavio prevarant, a zauzvrat će, nakon nekog vremena dobiti veliku nagradu. Nerijetko se od žrtava traži da uplaćuje sve veće i veće iznose, sve dok ne shvati da je prevarena. Prevarante je u pravilu vrlo teško otkriti, a žrtve trajno ostaju bez svog novca.
Pazite da umjesto poklona za Božić ne stigne cigla
Pred nama je Black Friday, dan kada mnogi trgovci nude velike popuste, a uskoro će prosinac, mjesec u kojem potrošnja značajno raste zbog božićnih i novogodišnjih blagdana. To je, naravno, prilika i za prevarante. Prijevare putem internetske trgovine funkcioniraju tako da prevarant oglašava proizvode ili usluge koje ne postoje ili nisu njegove. Od žrtve se obično traži izravno plaćanje na njegov račun, ali roba nikada ne stigne.
Bilo je i tragikomičnih situacija – sjećamo se svi – kada su ljudi naručili mobilne telefone, a u paketu im je stigla cigla, komad drveta ili nešto slično. Kako bi se izbjegle neželjene situacije, prije kupnje bi bilo dobro provjeriti prodavatelja, pogledati kakve su mu ocjene i izbjegavati one s lošim ocjenama. Za plaćanje nije loše koristiti poznate internetske servise poput PayPala, a pogotovo je potrebno biti pažljiv ako se na internetskoj stranici prodavatelja ostavljaju podaci s kreditne kartice.
Pazite gdje ostavljate podatke s kreditne kartice
Jedna od češćih vrsta prijevare je tzv. phishing. Radi se o procesu putem kojeg prevaranti kradu osjetljive podatke žrtava, poput lozinki ili podataka s kreditnih kartica slanjem lažne elektroničke pošte ili tekstualnih poruka koje – što je posebno opasno – izgledaju kao da su ih poslale legitimne institucije, poput vaše banke, popularne internetske trgovine ili društvene mreže.
Od korisnika se u porukama traži da na lažnim internetskim stranicama, koje podsjećaju na prave stranice, ostave svoje podatke. Čak se i na pravim stranicama mogu pojaviti lažni skočni prozori koji žrtvu žele navesti da ostavi svoje podatke, koje onda pokupe prevaranti i zloupotrijebe za krađu novca.
Ako je nešto predobro da bi bilo istinito, vjerojatno nije istinito
Ponzijeva shema je prilično stari oblik prijevare, nazvan po Charlesu Ponziju, Talijanu koji je prije otprilike stotinu godina obećavao da u roku od 90 dana može udvostručiti ulog svojih klijenata, odnosno žrtava. Uglavnom, žrtve se mami obećanjima nerealno visokih prinosa u kratkom roku, što, na žalost, mnogima zvuči primamljivo pa na kraju ostanu bez novca.
Prevarant poziva javnost da mu povjere svoj novac nudeći visoke kamate ili prinose. Kamate se u prvo vrijeme isplaćuju iz dijela novca novih ulagača-žrtava. Do raspada sheme dolazi nakon što ponestane novih depozita kojima bi se isplaćivale kamate i tada žrtve shvaćaju da su prevarene i da je njihov novac uglavnom nepovratno nestao.
Takve sheme često se prezentiraju kao ulaganja u devizna ili dionička tržišta, a u novije vrijeme i u kriptovalute. Ovisno što je u kojem trenutku popularno.