London School of Economics tvrdi da su u zemljama koje imaju euro ljudi postali solidarniji a nacionalizam slabiji
Istraživanje je provedeno na 10 novih članica EU uključujući i Hrvatsku
U istraživanju koje su proveli ekonomisti dr. Joan Costa Font i prof. Frank Cowell Londonske škole ekonomije i političkih znanosti (LSE) pronađena je zanimljiva poveznica između jačanja europskog identiteta i slabljenja nacionalizma s promjenama ekonomskih navika. Naime, rezultati studije tvrde da su građani eurozone velikodušniji te da su razvili znatno snažniji europski identitet.
Studija je uključila 27000 ispitanika u 10 istočnoeuropskih zemalja koje su u Uniju ušle nakon 2004. godine. Uključeni su građani Hrvatske, Bugarske, Slovenije, Ruminjske, Poljske, Latvije, Mađarske Estonije, Češke i Cipra. Sve uključene države, osim Cipra, su postkomunističke zemlje.
Europljani su socijalno osjetljiviji, kaže studija
Rezultati istraživanja ukazuju i na to da će se s Europom najlakše identificirati mlađe osobe, a preuzimanje europskog identiteta teže je ženama, starijim ljudima, nezaposlenima, bračnim parovima te onima koji žive u manjim sredinama.
Studija također tvrdi da će ljudi koji se identificiraju kao Europljani, umjesto kao primjerice Hrvati ili Slovaci, vjerojatnije podržati redistribuciju poreznog opterećenja u korist siromašnijih građana. Ova teza, proizišla kao zaključak ovog istraživanja, kontradiktorna je standardnim ekonomskim modelima prema kojima su bogati manje skloni podržavanju poreznih mjera ako ne idu njima u korist.
“Ulazak u Europsku uniju i i eurozonu omogućio je manjim zemljama poput Slovenije i Litve da dožive svijet izvan svojih malih granica. Osjećaj nacionalnog ponosa značajno je oslabio ali usporedno s tim trendom, osnažila je podrška za preraspodjelu bogatstva. To nam govori da identitet i osjećaj pripadanja pomažu u stvaranju individualnih ekonomskih ponašanja”, rekao je dr. Costa Font.
Dr. Costa Font smatra da je zamjena nacionalne valute s eurom uzorokovala promjene u identitetu, a zemlje koje su se pridružile Uniji nakon 2004. su demokratskije i tolerantnije, sa slabije izraženim nacionalizmom. Svi ovi pokazatelji imaju široke implikacije na ekonomiju blagostanja. Osim toga, mnogim zemljama se ulaskom u Uniju povećao ugled u svijetu. Unatoč krizi u Grčkoj, podrška euru ostala je stabilna, tvrdi Costa Font.