Misle li hrvatski građani da bi nam EU zapravo trebala uskratiti novac? Pojavila se zanimljiva anketa
Većina u anketi EU parlamenta podržava uvjetovanje EU novca načelima u kojima, opet po mišljenju većine, RH zakazuje
Europski parlament i države članice Europske unije još pregovaraju o sljedećem proračunu EU-a i hoće li i kako isplate europskog novca biti uvjetovane poštivanjem vladavine prava i demokratskih načela – hoće li, dakle, zemljama koje se na tim pitanjima ozbiljno poskliznu, biti uskraćene isplate iz europske kase.
Usred tih pregovora, Europski parlament je naručio i objavio rezultate ankete koja bi, očito, trebala osnažiti pregovaračku poziciju te institucije. Parlament, podsjetimo, inzistira da se europska sredstva mogu suspendirati onim državama koje općenito krše i ugrožavaju zajedničke europske vrijednosti.
Mrkva i batina
Dio država članica, pak, traži da takvo uvjetovanje postoji samo kada su ugroženi financijski interesi Unije. Drugim riječima, kad se u korištenju EU proračuna javljaju prijevare i druge zlouporabe.
To bi, dakako, razvodnilo cijelu ideju o povezivanju isplata i vladavine prava, jer je to uvjetovanje bilo zamišljeno kao kombinacija mrkve i batine za države u kojima se potkopava neovisnost pravosuđa, dovodi u pitanje sloboda medija, ugrožava funkcioniranje civilnog društva i tako dalje.
Hrvati uvjerljivo za
Anketa rađena za Europski parlament pokazala je da velika većina Europljana načelno podržava ideju da se dodjela europskog novca uvjetuje poštivanjem demokratskih načela i zajedničkih vrijednosti, poput neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije, slobode medija… Tako razmišlja i uvjerljiva većina hrvatskih građana.
Rezultati pokazuju da ukupno 77 posto ispitanika u Hrvatskoj misli da bi EU trebala davati novac zemljama članicama pod uvjetom da njihove vlade poštuju vladavinu prava i demokratska načela. Pritom se 30 posto u potpunosti slaže s tim, a 44 posto je sklono složiti se.
Poražavajuća percepcija
Ništa tu, na prvi pogled, nije neobično. Uostalom, vrlo slično razmišljaju anketirani Europljani u većini članica EU. No, niz ranijih ispitivanja pokazalo je da hrvatski građani imaju poražavajuću percepciju o stanju u zemlji, baš kad se radi o neovisnosti pravosuđa, demokratskim načelima ili korupciji – tri stvari, među ostalima, spomenute u konkretnom pitanju iz ovotjedne ankete.
Podsjetimo: u Eurobarometru, anketi koja se provodi u svim zemljama članicama, često smo pri dnu kada se radi o percepciji građana o neovisnosti pravosuđa. U lipnju ove godine objavljeni su rezultati europskog istraživanja o percepciji korupcije – 97 posto ispitanika u Hrvatskoj smatralo je da je korupcija u zemlji široko rasprostranjena. To je bio najviši postotak u cijeloj EU.
Logično pitanje
Prije godinu dana je, pak, anketa Europskog parlamenta pokazala da su hrvatski građani među najnezadovoljnijima u EU funkcioniranjem demokracije u njihovoj zemlji. Čak 66 posto je na pitanje o tome odgovorilo da nije zadovoljno; nezadovoljniji od nas bili su samo Grci.
Većina se, dakle, u novoj anketi Europskog parlamenta izjasnila u korist ideje da europski novac trebaju dobiti one države u kojima se poštuju demokratska načela i vladavina prava. Pritom se, međutim, nameće pitanje: ako u isto vrijeme većina smatra da baš u tim područjima Hrvatska kiksa, znači li to, u stvari, da misle da bi EU novac trebala uskratiti i nama?