Tagesspiegel je otkrio što grčki premijer predlaže Europskoj uniji i neke stvari uopće nisu nerazumne
Popis ima 47 stranica, a Tsipras nema namjeru odustati od zahtjeva
Grčki premijer Aleksis Tsipras predao je predsjedniku Europske komisije popis reformi koje namjerava napraviti. Popis ima 47 stranica, a njemački Tagesspiegel cijelog ga je objavio. Predsjednik Jean-Claude Juncker primio je listu, ali još se ne zna kako će se Europska komisija postaviti jer su na njoj mnoge mjere koje su EU i ostali grčki vjerovnici u dosadašnjim pregovorima odbijali.
Tsipras, pak, tvrdi da nema namjeru odustati od tih mjera. Popis je početkom tjedna već predao kreditorima i na temelju njega želi pregovarati o novih milijardu eura pomoći od EU. Njemačka kancelarka Angela Merkel smatra da su te reforme nedovoljne i tvrdi da Grčka treba “žestoke mjere”, ponajviše rezanje proračunskih troškova reformom mirovinskog sustava i liberalizacijom tržišta rada. Ovo su najvažnije točke grčkog prijedloga:
Puno manji primarni suficit od onoga koji traži EU
Grčka za ovu godinu predlaže primarni proračunski suficit od 0,6 posto BDP-a. Vjerovnici traže minimalno 1 posto. Primarni proračunski suficit je novac koji ostaje u proračunu kad se plate dugovi. U idućoj godini Grčka predlaže 1,5 posto, 2,5 posto 2017. i 3,5 posto od 2018. do 2022.
Plaćanje MMF-u ovisno o restrukturiranju duga
Tsiprasova vlada u idućih nekoliko godina želi restrukturirati dug. Prema popisu, Europska središnja banka (ECB) i Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) s Europskom bi se komisijom do 30. lipnja trebali dogovoriti o “optimalnom pravnom i ekonomskom rješenju” za plaćanje grčkog duga koji drži ECB. Plaćanje duga MMF-u trebalo bi se odvijati u dvije faze: u prvoj fazi rate će se do 30. lipnja plaćati prema planu. Nakon toga otplata će se prilagođavati grčkim procesima refinanciranja duga.
Veći porezi na luksuz i profit bez dizanja PDV-a
Grčka želi uvesti “porez solidarnosti”, koji bi ove godine u proračun donio 220 milijuna eura, a iduće 250 milijuna. Dodatno oporezivanje profita velikih kompanija trebalo bi donijeti više od jedne milijarde eura, a porez na luksuz 30 milijuna dolara. Grčka ne želi povećati PDV kako to od nje zahtijevaju kreditori.
Povećanje dobne granice za mirovinu
Tsipras predlaže promjene zakona o prijevremenoj mirovini, tako da se ona više ne odobrava prije 62. godine života. Niz izuzetaka u sadašnjem zakonu Grcima je omogućavao da odu u mirovinu već s 50 godina. Plan o podizanju dobne granice trebao bi donekle rasteretiti mirovinske fondove, ali Grčka ne pristaje na značajno smanjenje mirovine koje od nje traži EU.
Kolektivni pregovori na razini cijelih sektora
Prije krize većina sindikalnih pregovora u Grčkoj vodila se na razini sektora i na toj su razini i najjači kolektivni ugovori. EU, MMF i članice eurozone na zahtjev kreditora s bivšom su grčkom vladom dogovorile da se kolektivni ugovori ubuduće sklapaju samo na razini pojedinačnih kompanija, ali Syriza to pokušava ukinuti otkad je došla na vlast. Dužnosnici EU preko medija su poručili Tsiprasu da to neće tako ići.
Minimalac, reforma porezne uprave i privatizacija
Podizanje minimalca na razinu iz 2010. bilo je jedno od Tsiprasovih glavnih predizbornih obećanja. U popisu prijedloga reformi opisuje ga kao “postupno povećanje” do 2016. Grčka vlada do 2020. od privatizacije želi zaraditi 11 milijardi eura i obećava da će posebno voditi računa o očuvanju okoliša, pravima radnika i jačanju lokalne zajednice. Neovisna porezna uprava trebala bi omogućiti efikasniju naplatu poreza. Prethodna vlada već je bila centralizirala i reorganizirala poreznu vlast, ali je Syriza sve vratila na staro.
Zabrana ovrha na nekretnine ljudima koji u njima žive
Vlada želi ukinuti ovrhe nad nekretninama onih dužnika čije nekretnine vrijede manje od 200.000 eura, imaju manje od 35.000 eura godišnje prihoda u cijeloj obitelji i štednju manju od 15.000 eura. Uvjet za poštedu je da im je zadužena nekretnina prvo ili jedino prebivalište.