Telegram istražuje: Trebaju li štediše u Hrvatskoj strahovati zbog problema s bankama u svijetu?
Propast Silicon Valley Banka i drama u Credit Suisseu mnoge navode na pitanje: jesmo li na pragu nove krize?
Prošlog petka bankrotirala je Silicon Valley Bank (SVB), američka banka čiji klijenti su bile, kao što joj sugerira i naziv, brojne tehnološke kompanije i startupi. Problemi s bankama nastavili su se i ovog tjedna, nakon što je postalo jasno da i Credit Suisse, jedna od najvećih svjetskih banaka, ima problema s likvidnošću.
SVB se još i mogao promatrati kao izolirani slučaj, no Credit Suisse spada u 30 banaka od globalno “sistemskog značaja” koja ima podružnice u više zemalja svijeta pa postoji opasnost od širenja krize. Švicarska središnja banka brzo je reagirala, ponudili su zajam od 50 milijardi franaka, kako bi smirili klijente i ulagače.
Credit Suisse dulje vrijeme u problemima
Credit Suisse nekad je bio ugledna bankarska institucija, no povjerenje se počelo topiti nakon niza pogrešnih poteza, pa su samo prošle godine klijenti iz te banke povukli gotovo 130 milijardi franaka. Zbog navedenih događaja cijeli bankarski sektor našao se pod pritiskom.
Cijene dionica banaka posljednjih dana snažno padaju, uz vrlo volatilno trgovanje, a svima je u primisli pitanje – je li ovo početak globalne financijske krize, kakvu smo imali prije desetljeće i pol. Priča je tada isto krenula propašću nekoliko banaka. Mnogi su u prvi mah pomislili da se radi o lokalnom, američkom problemu, jer se nije shvaćalo koliko je duboko globalni financijski sustav zapravo povezan.
Podizanje kamatnih stopa problem je za banke
Trenutni problemi banaka nastali su zbog podizanja kamatnih stopa. Središnje banke krenule su, nakon više od desetljeća, u podizanje kamatnih stopa, kako bi suzbile dvoznamenkastu inflaciju. No, kako su banke veliku količinu novca plasirale u obveznice, koje u uvjetima rasta kamata gube na vrijednosti, počeli su se stvarati gubici. Paralelno su se banke suočile s povlačenjem novca klijenata i došle u neodrživu situaciju. Klijenti s jedne strane traže novac, a banke ga imaju plasiranog u imovini koja gubi vrijednost.
Nas u Hrvatskoj, ipak, najviše zanima kakvo je stanje u hrvatskom bankarskom sektoru. Može li se eventualna financijska kriza preliti na hrvatske banke i ugroziti imovinu štediša. Treba reći da je banke na hrvatskom tržištu posljednja financijska kriza zaobišla te da se sustav pokazao kao vrlo otporan.
Koliko je hrvatski bankarski sustav otporan?
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) dobili smo podatke prema kojima je hrvatski bankarski sustav vrlo likvidan i dobro kapitaliziran. Navode da je prosječna stopa redovnoga osnovnoga kapitala za hrvatske banke 23,7 posto, dok se u EU ta brojka kreče oko 16,3 posto. Također, koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) za Hrvatsku iznosi 242,4 posto, a za EU 162,5 posto.
Za komentar događanja zamolili smo i Hrvatsku udrugu banaka (HUB). Oni su nam prezentirali iste brojke kao i HNB, te ističu da je “hrvatski bankarski sustav jedan od najbolje kapitaliziranih na svijetu”, te da je i jedan od najlikvidnijih u svijetu, s pokrivenošću od preko 240 posto, dok je zakonom predviđena pokrivenost od 100 posto. Također, kažu i da su aktualna događanja u SAD-u i Švicarskoj nastala zbog specifičnih okolnosti te da nemaju značajan utjecaj na hrvatski bankarski sustav.
Imovina hrvatskih banaka 572 milijarde kuna
Što se tiče Credit Suissea, na njihovim rezultatima za prošlu godinu vidjelo se da, blago rečeno, ne stoje baš najbolje. napravili su gubitak od preko 7 milijardi švicarskih franaka. Zato je zanimljivo pogledati podatke o poslovanju hrvatskog bankarskog sustava.
Ukupna imovina banaka prošle godine porasla je za više od 71 milijardu kuna, odnosno za preko 14 posto i iznosila je 572 milijarde kuna. Ukupna dobit banaka iznosila je 5,3 milijarde kuna. Dobra vijest je da se smanjio udio nenaplativih ili teško naplativih kredita (NLP) i to za više od 20 posto, pa je njihov udio u ukupnim kreditima pao na svega 3 posto.