The Economist piše da Mađarska zapravo najviše od svih članica EU treba izbjeglice. Evo zašto
Istočne članice EU pate od kroničnog manjska radne snage i starenja stanovništva
Mađarska najviše u Europi treba useljenike, a najžešće im se opire, tvrdi ugledni The Economist. Zemlje istočne Europe, koje gotovo odreda odbijaju primiti izbjeglički val koji preko Balkana kreće u Zapadnu i Sjevernu Europu, kronično pate od manjka radne snage. Građevisnki sektor, industrija, tehnološke kompanije ne mogu pronaći dovoljno kadrova na domaćim tržištima rada jer im stanovništvo ubrzano stari.
Mađarima su se u obijanju bilo suradnje oko izbjeglica u EU pridružile upravo Poljska i Češka, što se prema mišljenju Economista, kosi s temeljnom ekonomskom logikom, jer su među izbjeglicama koji dolaze tisuće dovoljno mladi i obrazovani da se uključe na tržište.
Hungary, the most vocal opponent of refugees, needs migrant workers the most https://t.co/qqrlDrW7bY pic.twitter.com/RErK9x73Cj
— The Economist (@TheEconomist) September 18, 2015
Navodi istraživanje konzulantske tvrtke ManpowerGroup, koje je pokazalo da dvije od pet kompanija u Poljskoj ne uspijeva pronaći dovoljno novih radika. U Mađarskoj, gotovo pola tvrtki tvrdi da nema dovoljno zaposlenika, u Češkoj 18 posto, u Slovačkoj 28 posto tvrtki, ali postoci se svake godine povećavaju.
Najgore je u Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj
U najvećim su problemima IT tvrtke. Najbolji njihovi stručnjaci odlaze na puno bolje plaćene poslove u Zapadnu Europu i SAD. U Poljskoj ih je lani nedostajalo 50.000, u Slovačkoj 10.000. Slično kao i u Hrvatskoj, školski sustav proizvodi informatičke znanstvenike, koji ne znaju programirati. Mađarskoj najviše nedostaje inženjera, perspektivni studenti nakon što diplomiraju uglavnom odlaze u Njemačku.
Ekonomije tih zemalja ipak su rasle 2,8 do 3,3 posto ove godine, ali zbog manjka kadra propuštaju veći rast i opterećuju mirovinski sustav i proračune. Slovačka porizvodi najviše automobila po glavni stanovnika na svijetu, milijun godišnje. Jaguar Land Rover u kolovozu je najavio planove otvaranja prve europske tvornice kraj Nitre vrijedne 1,4 milijarde eura do 2018. Lokalni kooperanti trebali bi najviše profitirati, ali prema istraživanju PwC-a, čak 80 ih nema dovoljno kvalificiranih radnika za to.
Stručnjaci odlaze u Zapadnu Europu i SAD
Javni sektor pati od istih problema, Poljskoj jednostaje medicinskih sestara, radi ih pet na 1000 pacijenata, trostruko manje nego u Njemačkoj, trećina će ih do 2022. morati u mirovinu a samo jedan posto ih je mlađe od 25 godina. Prosječna dob liječnika specijalista je 55 godina. U Mađarskoj je još gore. Oko 40 posto liječnika starije je od 60 godina, a više od 200 ordinacija i domova zdravlja uopće nema liječnika, uglavnom u siromašnijim područjima.
Jedan od realnih problema je što je kvalifikacijska struktura izbjeglica koje stižu iz Sirije i Iraka praktički nepoznata. Zna se da je većina Sirijaca koji stižu dobro obrazovana, ima dosta liječnika, odvjetnika, inženjera, agronoma i profesora koji dovoljno dobro govore engleski. Manje kvalificirani mogli bi pronaći posao kao radnici na farmama ili gradilištima, gdje prema podacima poljskog ministarstva treba sada uvoze sezonske radnike iz Ukrajine.
Bugari i Rumunji ne žele raditi na istoku EU
Neke od istočnih članica EU kažu da manjak mogu pokriti radnicima iz susjednih zemalja poput Bugarske i Rumunjske koje su kulturološki bliže i nisu još u schengenu, ali Bugari i Rumunji i bez toga mogu se slobodno kretati po EU i nisu skloni raditi u bivšem Istočnom bloku.
Kritičari koji kažu da je prekomplicirano integrirati strance u zemlje sa slabim javnim službama i jezicima koji se teško uče u pravu su, tvrdi Economist, ali prednosti s očigledne.