Veliki preokret u Teheranu: propali ključni pregovori koji su mogli dramatično spustiti cijene nafte

Uvjereni u dogovor

U Bruxellesu, Washingtonu i Teheranu bili su uvjereni da će se do jeseni postići dogovor. Glasnogovornik iranskog nuklearnog pregovaračkog tima Mohammad Marandi čak je krajem kolovoza izjavio: „Nismo daleko od sporazuma,“ sugerirajući da preostala pitanja neće biti teško riješiti. Zbog toga je Teheran znatno povećao proizvodnju nafte vjerujući da će novi nuklearni sporazum dovesti do ukidanja sankcija i reintegracije Irana na međunarodno tržište nafte.

Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, koji predsjeda neizravnim pregovorima između Washingtona i Teherana o oživljavanju Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA) iz 2015., bio je također uvjeren da je prijedlog sporazuma, koji je on formulirao 8. kolovoza u Beču, prihvatljiv za sve strane u pregovorima. “Moja odgovornost kao koordinatora je reći: ovo je najuravnoteženiji tekst koji mogu proizvesti uzimajući u obzir sva stajališta'”, istaknuo je Borrell.

Neočekivani preokret

Premda se nikada posljednjih godina nije bilo tako blizu dogovora o ukidanju sankcija, odjednom je došlo do preokreta. Američko ministarstvo financija krajem prošlog tjedna objavilo je da je uvelo sankcije protiv iranskih tvrtki koje su krajem kolovoza prodale i isporučile bespilotne letjelice Rusiji.

To podrazumijeva da bi svaka strana banka ili financijska institucija koja provede transakciju koja uključuje te iranske tvrtke mogla bi biti podvrgnuta sankcijama. Takve sankcije, primjerice, Washington nije uveo Turskoj koja također prodaje oružje Rusiji.

Novi udar Washingtona

Potom je uslijedio novi udar Washingtona. Nakon što je Albanija prekinula diplomatske odnose s Iranom te naredila iranskim diplomatima i osoblju veleposlanstva da napuste zemlju u roku od 24 sata, SAD su odlučile kazniti Teheran.

State Department priopćio je da Iran stoji iza „bezobzirnog i neodgovornog“ kibernetičkog napada 15. srpnja kojemu je cilj bio paralizirati u Albaniji javne usluge, izbrisati digitalne sustave i hakirati državnu evidenciju, ukrasti elektroničku komunikaciju vladinog interneta i izazvati kaos i nesigurnost u zemlji. Sve je to zapravo priprema Washingtona da objavi kako od dogovora s Iranom oko ukidanja sankcija neće biti ništa.

Krivica i na Teheranu

I Teheran je dao svoj doprinos propasti pregovora. Tražio je dodatna jamstva da se regulira status UN-ovog nadzora iranskog nuklearnog programa te da će, ako Washington opet izađe iz sporazuma, Iran i dalje moći izvoziti svoju naftu.

Bijela kuća odmah je ocijenila da odgovor Irana nije bio konstruktivan, a Adrienne Watson, iz američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, kazala je da će predsjednik Joe Biden sklopiti posao samo kad utvrdi da je on u interesu nacionalne sigurnosti.

Izrael pritisnuo Bidena

No glavni je razlog propasti dogovora svojevrsni „veto“ koje su Washingtonu postavili Saudijska Arabija i Izrael. Izraelski premijer Yair Lapid javno je kazao da mogući dogovor nije dobar. „Kao što nije bio dobar ni onaj koji je potpisan 2015. Danas su opasnosti koje nosi takav dogovor još puno veće.”

Izraelska vlada izjavila je da se Izrael smatra ugroženim eventualnim sporazumom jer bi to omogućilo Teheranu nastaviti razvoj nuklearnog programa. Stoga je Tel Aviv otvoreno zaprijetio vojnom akcijom protiv iranskih nuklearnih kapaciteta ako se ne ograniče nuklearne aktivnosti Teherana.

U međuvremenu je Izrael pojačao pritisak na predsjednika Joe Bidena da ne potpiše sporazum s Teheranom premda je Europska unija najviše zagovarala takav dogovor. Razumljivo i zbog čega: iranska nafta nadoknadila bi djelomično manjak ruske nafte te bi dovela i do radikalnog pada cijena nafte.

Iran prijeti posljedicama

Koliko je situacija opasna pokazuje izjava zamjenika zapovjednika Iranske revolucionarne garde Gholam Ali Rashida koji je upozorio da će sve zemlje koje bi podržale izraelsku agresiju na Iran, snositi teške posljedice. Rashid je rekao da Iran smatra Izrael velikom sigurnosnom prijetnjom te da će Teheran odmah uzvratiti na svaku agresiju.

Istodobno izraelska vlada poslala je prošlog mjeseca šefa Mossada Davida Barneu u Washington kako bi o stavu Tel Aviva izvijestio dužnosnike Bijele kuće, CIA-e, Pentagona i Kongres. Ali i upoznao sugovornike o najnovijim otkrićima izraelskih tajnih službi o razvoju iranskog nuklearnog programa.

Formiranje novog saveza

Iako Iran ponavlja kako ne pokušava izgraditi nuklearno oružje, Izraelci tvrde da razvija tehnologiju za njegovu izradu. Uostalom, u Washingtonu se slažu s Tel Avivom da Iran predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti Izraela.

Takvo stajalište dijeli i cijeli niz bliskoistočnih država. Uskoro će biti objavljeno stvaranje zajedničkog partnerstva za zračnu i proturaketnu obranu između Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, SAD-a i Izraela, nazvano Savez za zračnu obranu Bliskog istoka.

Ideja je podržana u američkom Kongresu, a cilj je stvoriti regionalnu mrežu radara, senzora i sustava protuzračne obrane koji će biti povezani kako bi davali rano upozorenje i presretali napade iz Irana. Također je najavljen trilateralni sporazum između Saudijske Arabije, Izraela i Egipta o otocima u Crvenom moru po kojemu bi izraelskim zrakoplovima bilo dopušteno koristiti saudijski zračni prostor.

Na udaru raketnih napada

Saudijski diktator princ Muhammed bin Salman više je puta ponovio kako Rijad „ne gleda na Izrael kao na neprijatelja, već prije kao potencijalnog saveznika u mnogim interesima koje možemo zajednički ostvariti.“

Inače, Saudijska Arabija i UAE već su neko vrijeme na udaru iranskih bespilotnih letjelica i raketnih napada koji su pogađali pomorske kontejnere u blizini luke Fujairah u UAE i naftna postrojenja Saudi Aramca u Khuraisu i Abqaiqu. Ti napadi izvedeni su iz Jemena koji je žrtva brutalne agresije Saudijske Arabije, a koju podržava Iran.

Upozorenje ex-savjetnika

John Bolton, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, koji je bio poznat kao jastreb u administraciji Donalda Trumpa, upozorava da će Iran, ako se ukinu sankcije, milijarde dolara zarađenih od prodaje nafte, potrošiti na razvoj atomske bombe te na potporu terorističkim organizacijama na Bliskom istoku.

Na ruku takvim stajalištima ide i najnovije izvješće Agencije Ujedinjenih naroda za atomsku energiju, IAEA. Ona je prošli tjedan izvijestila da su iranske zalihe visoko obogaćenog urana toliko porasle da Teheran lako proizvede dovoljno goriva za atomsku bombu.

Što se događa u Iranu?

Iako Iran kaže da je njegov nuklearni program u potpunosti u civilne svrhe i da nikada nije pokušavao raditi na nuklearnom oružju, IAEA je izvijestila o naglom povećanju broja naprednih centrifuga koje je Teheran instalirao i punio uranom u svojim glavnim nuklearnim postrojenjima. Isto tako Iran je uklonio kamere IAEA-e koje su nadzirale rad centrifuga.

Teheran raspolaže s oko 2000 naprednih centrifuga za obogaćivanje urana i njima je, prema starom sporazumu kojeg je poništio Donald Trump, zabranjen rad. A toliki broj centrifuga mogao bi biti dovoljan za proizvodnju tisuća kilograma nisko obogaćenog urana godišnje, s kojim bi se moglo proizvesti nekoliko atomskih bombi godišnje.

Opasnost od zaoštravanja

S obzirom da od dogovora Teherana i Washingtona očito neće biti ništa, umjesto da SAD, Izrael i dio bliskoistočnih država spriječe razvoj iranske atomske bombe, taj proces mogao bi bez novog sporazuma samo biti ubrzan.

Zbog toga će se situacija na Bliskom Istoku sve više zaoštravati, kao što se to trenutno događa oko ruske agresije na Ukrajinu, spora između Kine i SAD-a oko Tajvana te permanentne krize na Korejskom poluotoku. Stoga je doista možda samo pitanje vremena kad će na nekom od tih kriznih područja izbiti sukobi s nesagledivim posljedicama po mir i stabilnost u svijetu.