Vlada se hvali reformama, a novo istraživanje pokazalo: Hrvatska po konkurentnosti ispod Kolumbije
Uvjerljivo smo najgori među članicama EU, a usporedive zemlje znatno su poboljšale svoju poziciju
Krajem prošlog tjedna Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne objavio je rezultate “Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021.”, koji na žalost ne donose nikakvo iznenađenje. Hrvatska je kao i prethodnih godina, unatoč tome što se Vlada hvali reformama, i dalje pri samom dnu među 64 zemlje, s time da smo uvjerljivo najlošiji među članicama Europske unije.
Hrvatska se ove godine nalazi na 59. mjestu od 64 promatrane zemlje, što je u odnosu na prošlu godinu poboljšanje za jedno mjesto. No, kada se uzme u obzir da se u posljednjih pet godina pozicija Hrvatske kreće između 59. i 61. mjesta, jasno je da pravog pomaka zapravo i nema.
Hrvatska po konkurentnosti ispod Kolumbije
Zbog izostanka bilo kakvih ozbiljnijih reformi, Hrvatska se na ljestvici konkurentnosti nalazi ispod Kolumbije, Brazila i Perua, a iznad Botswane i Venezuele, što je porazan rezultat za zemlju koja je već sedam godina u Europskoj uniji.
Ovakve i slične ljestvice konkurentnosti zapravo pokazuju koliko je pojedina zemlja pogodna za poslovanje, kakvo je poslovno okruženje i koliko se u nju isplati ulagati, pa ne čudi da nas ulagači uglavnom izbjegavaju.
Problemi koje Hrvatska ima odavno su poznati, a vide se i iz ovog istraživanja, pa smo tako u nekim bitnim područjima poput prakse upravljanja ili tržišta rada na posljednjem, 64. mjestu. Pri dnu smo i kada je u pitanju zakonodavstvo koje se odnosi na poslovanje.
Poslovni sektor već godinama traži reforme
Umjesto površinskih promjena pojedinih zakona, država bi trebala osigurati učinkovit pravni sustav, koji je za sada veliki izvor nesigurnosti za poslovanje. Zatim, konkurentan i što jednostavniji porezni sustav, u kojem se stope poreza i pravila neće mijenjati gotovo svake godine. Poslodavci traže i fleksibilnije radno zakonodavstvo, koje bi im omogućilo lakše zapošljavanje i otpuštanje radnika, sukladno trenutnim potrebama za radnom snagom. To je pogotovo veliki problema za manja poduzeća.
Također, često se kao zahtjev ističe i brže otvaranje ali i zatvaranje poduzeća. Osim jednostavne procedure otvaranja posla, jednako je bitno da je i procedura izlaska iz posla što jednostavnija. Da zatvaranje tvrtke ne traje mjesecima i košta desetke tisuća kuna.
Problematično radno zakonodavstvo, porezni sustav, pravosuđe
Postoje i prepreke kod zapošljavanja stranih radnika, te i u tom području poslovni sektor traži dodatnu fleksibilizaciju. Mnogi sektori, poput građevine i turizma konstantno su suočeni s nedostatkom radne snage, te ne vide drugog izlaza nego je potražiti u inozemstvu.
Udruženje stranih ulagača u travnju ove godine predstavilo je Bijelu knjigu pod naslovom “Konkurentnost nema alternativu” u kojoj se također traži poboljšanje porezne konkurentnosti, ubrzanje sudskih i administrativnih postupaka, jačanje vladavine prava te reforma javne administracije.
Autor Bijele knjige upozorava da bi ubrzanje administrativnih procesa smanjilo trošak regulacije i izgubljenog vremena čime bi se oslobodio za istraživanja, razvoj i inovacije. Što se tiče porezne konkurentnosti kao prijedlog je istaknuto uvođenje jedinstvene i niske stope poreza na dohodak, te smanjenje stope poreza na dobit i parafiskalnih nameta.
Usporedive zemlje daleko iznad Hrvatske
I dok Hrvatska stagnira pri dnu ljestvice, neke usporedive zemlje znatno su poboljšale svoju poziciju. Slovačka je skočila za sedam mjesta te se sada nalazi na 50. mjestu. Mađarska je poziciju popravila za pet mjesta te je sada 42., dok se Rumunjska popela za tri mjesta te je sada 48.
I druge novije članice EU imaju znatno više pozicije u odnosu na Hrvatsku, pa ne čudi i da imaju znatno dinamičnije ekonomije. Češka se tako nalazi na 34. mjestu, susjedna Slovenija je na 40. mjestu. Poljska se nalazi na 47., a Bugarska na 53. mjestu.