Vlasnik superluksuznih hotela u Crnoj Gori i Veneciji govori za Telegram: 'Ova kriza je prilika za promjene u hrvatskom turizmu'

O budućnosti turizma u okolnostima borbe protiv pandemije razgovarali smo s Petrosom Stathisom, grčko-crnogorskim biznismenom, vlasnikom kompanije Adriatic Properties koja upravlja resortom Aman Sveti Stefan u Crnoj Gori i hotelom Aman Venecija.

Redefiniranje ponude u turizmu

Stathis smatra da se promjena u turističkom sektoru već događa, te da će kratkoročno turizam pretrpjeti velike gubitke i utjecati na stvaranje krize u mnogim povezanim industrijama.

“Kada se globalna ekonomija oporavi od krize, trebat će još neko vrijeme da dođe do oporavka turističkog sektora, dok se ne vratimo na stare prihode ili bude realno očekivati rast. Ono što je u ovom trenutku važno jest da turistički sektor što više iskoristi ovo vrijeme mirovanja. Sada je vrijeme za analizu kvalitete i vrste usluga, prilagodbu novim, strožim higijenskim i sigurnosnim standardima, koji će ostati na snazi u dužem roku, i izradu plana oporavka. Sada je vrijeme za redefiniranje ponude u turizmu. Oni koji su dovoljno snažni i sposobni, izgrađeni na kvaliteti, preživjet će”, kaže Stathis.

“Ova kriza vrijeme je za investicije u kvalitetno osoblje, obrazovanje, razvoj novih proizvoda i usluga, vrijeme za analizu i optimizaciju poslovnih procesa. Možda najvažnije – investirajte u odnose i komunikaciju s gostima – postojećim, koji već znaju za vašu ponudu, ali i onima koji sanjaju o ponovnom putovanju i posjetu novim destinacijama”, poručuje Stathis i dodaje da očekuje da će se kvaliteta turističke ponude u budućnosti povećati te da će turistički sektor iz ove situacije izvući pouku radi koje će postati otporniji na neke buduće slične krize.”

Situacija s Covidom u Crnoj Gori

U Hrvatskoj je ovih dana došlo do otvaranja restorana, pa smo mogli vidjeti kako prilagodba na pandemiju izgleda u praksi. Primjenjuju se pojačane mjere dezinfekcije, osoblje je zaštićeno maskama, a stolovi su razmaknuti pa su kapaciteti za prijem gostiju znatno manji.

“U vrijeme kada se situacija u svijetu počela ozbiljno razvijati, a nekoliko je zemalja već imalo puno slučajeva zaraženih, iako u Crnoj Gori još nismo imali zaraženih, naša je kompanija brzo razvila i pripremila detaljnu strategiju za reorganizaciju poslovnih procesa u skladu s novonastalom situacijom. Najvažniji zadatak bio je zaštititi naše goste (koje smo imali do kraja ožujka) i naše osoblje na njihovim radnim mjestima”, kaže Stathis.

Organizirali smo prezentaciju sigurnosnih mjera za COVID-19 za sve naše zaposlenike, izvršili nabavku sve potrebne opreme, započeli s provođenjem svih mjera zaštite u našim objektima prema propisima WHO-a i do trenutka donošenja hitnih mjera od strane crnogorske Vlade, već smo imali dovoljan broj maski, rukavica i dezinfekcijskih sredstava”, dodaje.

Nameće se pitanje koliko su epidemiološke mjere koje se provode uopće spojive s pojmom luksuznog odmora. U Hrvatskoj smo od pojedinih ljudi iz branše mogli čuti da ne žele da im hoteli i restorani izgledaju kao bolnice. No, Stathis kaže da je upravo u luksuznom segmentu ponude lakše poštivati epidemiološke mjere, jer takvi objekti raspolažu s više prostora.

Udarac na BDP turističkih zemalja

“Luksuzni smještaj, kao standard, nudi više prostora po pojedinom gostu, pa je samim time i socijalno distanciranje olakšano, kako gostima, tako i osoblju. To također znači da je i održavanje visokih higijenskih standarda jednostavnije. Također, turisti koji konzumiraju ponude koje podrazumijevaju luksuzni odmor najvjerojatnije koriste mogućnost da na odredište stignu privatnim prijevozom i samim time im je lakše poštivati epidemiološke mjere. Iz tog razloga možemo očekivati da će se luksuzni turizam lakše prilagoditi takozvanom “novom normalnom” i prije oporaviti od nastale krize.”

Mnoge mediteranske zemlje imaju veliki udio turizma u BDP-u i ovogodišnji pad turističkih brojki snažno će se odraziti na njihove ekonomije.

“Za Crnu Goru je 2019. bila najbolja u povijesti kada je riječ o turizmu i ugostiteljstvu. Zemlju je posjetilo više od 2,6 milijuna turista, koji su ostvarili 14,5 milijuna noćenja. Turizam kao industrija čini 24% ukupnog crnogorskog BDP-a, ali utjecaj je i mnogo veći od toga, jer mnoge druge industrije ovise o turizmu. Situacija je u ovoj fazi poprilično nepovoljna i postaje sve gore. Velike turističke agencije i turoperatori otkazuju aranžmane lokalnim hotelijerima i agencijama, dok individualni gosti masovno otkazuju rezervacije, ostavljajući cijeli sektor bez priljeva i gotovo bez bilo kakvih novčanih tokova”, kaže Stathis i dodaje da iako će njegova kompanija osjetiti pad poslovanja, odlučili su zadržati sve zaposlenike.

Promjena navika ljudi oko putovanja

Postoji mogućnost da zbog ograničenja putovanja i protuepidemijskih mjera dođe do promjena navika ljudi kada su putovanja u pitanju.

“Nitko ne zna koliko će dugo trajati trenutna situacija niti kako će se virus ponašati u budućnosti, pa je vrlo teško predvidjeti utjecaj na buduće sezone. Tek ćemo vidjeti kako će se na globalnoj razini stanovništvu omogućiti putovanja i hoće li ove promjene utjecati na bilo koje od njihovih navika. Također, shvatili smo da nas stare navike i uvjerenja u mnogočemu sada usporavaju i da ono za što smo mislili da se nikada neće promijeniti, više jednostavno ne postoji. Nesumnjivo da je ovaj gubitak bezbrižnosti novi način postojanja u svijetu”, kaže Stathis.

“Slično se dogodilo i nakon napada 11. rujna 2001. Dodirivanje stvari, druženje s drugim ljudima i udisanje zraka u zatvorenom prostoru može u budućnosti postati veliki problem. Percepciju udobnosti u prisutnosti drugih ljudi možda će trebati razmotriti i suštinski promijeniti. Ljudi će stalno propitkivati postoji li dobar razlog da negdje idem ili mogu to obaviti na daljinu ili doživjeti putem interneta. Takav novi način razmišljanja i pogleda na svijet svakako će utjecati i na ponašanje turista”, ističe.

Prilika za stvaranje održivog turizma

Ova kriza, kako kaže, šalje i mnoge poruke regiji.

“Jedna od najvažnijih poruka jest ogromna vrijednost obrazovanja i ulaganja u stručnjake koji se bave svojim poslom. Talenti i sjajni umovi postoje u svim segmentima našeg društvu i ostvaruju važna postignuća. Naučili smo se prilagođavati i mijenjati se. Ljudi promišljaju o tome kako da njihova poduzeća budu efikasnija i fleksibilnija. Saznali smo da nam tehnologija može pomoći puno više nego što je zapravo koristimo ovdje na Balkanu. Oslonili smo se na internetske medije kako bi nam pružili ključne informacije tijekom krize i vidjeli smo da je e-vlada zaista moguća.”

Sve do ove godine mnogi gradovi borili su se s prevelikim brojem turista, a sada ima se otvara prilika za svojevrsni novi početak s novim pravilima čime bi se stvorili temelji za održiviji turizam.

“Ova se situacija može smatrati savršenom prilikom za destinacije poput Dubrovnika, Splita ili Venecije, za uvođenje novih pravila u smislu ograničavanja broja gostiju, o čemu se, s pravom, već dugo govori. Sada je prilika za kreiranje novih strategija u suradnji s gradskim vlastima i uvođenje novih pravila koja će osigurati bolje iskustvo turista u tim destinacijama, jer će eliminirati nepodnošljive gužve, sačuvati kulturnu i biološku kvalitetu destinacija, a istovremeno poboljšati kvalitetu života lokalnog stanovništva – ukratko, vratiti destinaciju na tračnice održivog turizma”, kaže Stathis.

Preispitivanje poslovnih i operativnih modela

Iako je u ovom trenutku zaštita zdravlja i dobrobiti ljudi apsolutni prioritet, Stathis upozorava da je svejedno važno da investitori i poduzetnici pokušaju nešto naučiti iz ovih izazova i iskoristiti ovu krizu kao priliku za preispitivanje svojih poslovnih i operativnih modela.

“Mala i srednja poduzeća imat će potrebu analizirati strukturu troškova i detektirati gdje mogu uštedjeti. Za njih je važno da preispitaju svoj portfelj proizvoda i strategiju cijena u prijelaznom razdoblju, kako bi bili spremni brzo potaknuti potražnju i osigurati priljev gotovine. Neizbježan će biti utjecaj na prihode i dobit jer će potražnja opadati i dovesti organizacije u krizu u kratkom roku, posebno u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo i prijevoz.”