Pisan je po predlošku GONG-a, a iza njega stoji i Inicijativa Javno je dobro, koja oko ideje očuvanja i zaštite javnog i općeg dobra okuplja velik broj udruga i građana. Prema tom prijedlogu, Hrvatska bi imala šest, a ne više deset izbornih jedinica, a dodatne jedinice za dijasporu i za manjine ne bi se mijenjale.
Prema broju stanovnika na području izborne jedinice, koji bi se utvrđivao prije svakih izbora, u jedinicama bi se birao nejednak broj zastupnika, od 17 do 29. Jedinice bi bile teritorijalno kompaktne i slijedile bi administrativne granice županija, a Zagreb bi bio jedna izborna jedinica umjesto rascijepan na četiri. Biračima bi se dala u ruke tri preferencijalna glasa. Sudbina ovog prijedloga je predvidivo loša.
HDZ-ova stranačka tvrdoglavost
To je zato što Plenkoviću, ministru pravosuđe i uprave Ivanu Malenici i HDZ-ovoj vladi ne pada na pamet čak ni uzeti u razmatranje bilo koji prijedlog koji nije njihov. To su izrijekom pokazali svojim ponašanjem do sada.
U radnu skupinu koja treba sastaviti novi zakon nakon što je Ustavni sud ukinuo prethodni tražeći da glas svakog birača jednako teži, imenovali su samo svoje ljude, a nikoga ni iz opozicije, niti iz reda neovisnih stručnjaka za izborno zakonodavstvo. U vrhu HDZ-a odlučili su se za po sebe najmanje invazivnu strategiju manjeg prekrajanja izbornih jedinica kako bi se ujednačio broj birača.
Zagorac bi rekao, selo sim, selo tam. A to da su u HDZ-ovoj skupini i Vladimir Šeks i njegov posinak Karlo Ressler, daje ovom ozbiljnom pitanju i humorističnu notu. Skupina od 10 opozicijskih stranaka pokušala je nedavno ishoditi u Saboru da se za pisanje zakona oformi nova ekipa balansirana prema demokratskim uzusima umjesto prema HDZ-ovoj stranačkoj tvrdoglavosti, ali to je odbačeno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dalijinom zakonu ne piše se dobro
Nakon toga je zajednički javni apel objavilo 11 sveučilišnih profesora ustavnog prava sa sve četiri katedre u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) u kome su upozorili Vladu da se izborno zakonodavstvo u demokratskim sustavima donosi uz što širi konsenzus svih relevantnih političkih aktera te uz uključivanje stručnjaka i da to mora biti princip i u ovom slučaju. Na to ih je premijer Plenković skandalozno optužio da su svi lijevo orijentirani pa da reagiraju iz političkih, a ne iz stručnih pobuda.
Ukratko, ni jedan poziv na razum do sada nije urodio plodom. Zato se ne piše ništa dobro ni ovom zakonskom prijedlogu Dalije Orešković, kao ni bilo kojem drugom izvan-hadezeovskom koji eventualno bude napisan i predan u proceduru, bez obzira ne njegovu kvalitetu. Orešković je, dakako, toga svjesna, ali želi da birači vide i ocijene i ponude iz opozicije.
Naglašava kako je suludo da se novi kroj izbornih jedinica predlaže u skladu s voljom i potrebama jedne političke stranke, ”koja postupa kao da ima monopol na pitanja koja su od temeljne ustavne i demokratske važnosti”. No tako je i tako će biti sve dok vlast drži stranka koja smatra da samo njoj pripada ”pravo na državu”, kaže ova zastupnica.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovo je prijedlog prema kojem bi Hrvatska imala šest izbornih jedinica. HDZ ga je, jasno je zašto, u startu minirao
Vladajući će oktroirati izborne jedinice koje im jamče mjesta u Saboru
U radnu skupinu koja treba sastaviti novi zakon nakon što je Ustavni sud ukinuo prethodni tražeći da glas svakog birača jednako teži, imenovali su samo svoje ljude, a nikoga ni iz opozicije, niti iz reda neovisnih stručnjaka za izborno zakonodavstvo. U vrhu HDZ-a odlučili su se za po sebe najmanje invazivnu strategiju manjeg prekrajanja izbornih jedinica kako bi se ujednačio broj birača.
Nakon što je postalo nedvojbeno da premijer Plenković ostaje kod toga da prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama piše HDZ-ova stranačka radna skupina, pri čemu je jasno da će ga onda HDZ-ova parlamentarna većina bez pogovora i usvojiti, Dalija Orešković, zastupnica i politička tajnica stranke Centar, jučer je u saborsku proceduru predala svoj zakon.
Pisan je po predlošku GONG-a, a iza njega stoji i Inicijativa Javno je dobro, koja oko ideje očuvanja i zaštite javnog i općeg dobra okuplja velik broj udruga i građana. Prema tom prijedlogu, Hrvatska bi imala šest, a ne više deset izbornih jedinica, a dodatne jedinice za dijasporu i za manjine ne bi se mijenjale.
Prema broju stanovnika na području izborne jedinice, koji bi se utvrđivao prije svakih izbora, u jedinicama bi se birao nejednak broj zastupnika, od 17 do 29. Jedinice bi bile teritorijalno kompaktne i slijedile bi administrativne granice županija, a Zagreb bi bio jedna izborna jedinica umjesto rascijepan na četiri. Biračima bi se dala u ruke tri preferencijalna glasa. Sudbina ovog prijedloga je predvidivo loša.
HDZ-ova stranačka tvrdoglavost
To je zato što Plenkoviću, ministru pravosuđe i uprave Ivanu Malenici i HDZ-ovoj vladi ne pada na pamet čak ni uzeti u razmatranje bilo koji prijedlog koji nije njihov. To su izrijekom pokazali svojim ponašanjem do sada.
U radnu skupinu koja treba sastaviti novi zakon nakon što je Ustavni sud ukinuo prethodni tražeći da glas svakog birača jednako teži, imenovali su samo svoje ljude, a nikoga ni iz opozicije, niti iz reda neovisnih stručnjaka za izborno zakonodavstvo. U vrhu HDZ-a odlučili su se za po sebe najmanje invazivnu strategiju manjeg prekrajanja izbornih jedinica kako bi se ujednačio broj birača.
Zagorac bi rekao, selo sim, selo tam. A to da su u HDZ-ovoj skupini i Vladimir Šeks i njegov posinak Karlo Ressler, daje ovom ozbiljnom pitanju i humorističnu notu. Skupina od 10 opozicijskih stranaka pokušala je nedavno ishoditi u Saboru da se za pisanje zakona oformi nova ekipa balansirana prema demokratskim uzusima umjesto prema HDZ-ovoj stranačkoj tvrdoglavosti, ali to je odbačeno.
Dalijinom zakonu ne piše se dobro
Nakon toga je zajednički javni apel objavilo 11 sveučilišnih profesora ustavnog prava sa sve četiri katedre u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) u kome su upozorili Vladu da se izborno zakonodavstvo u demokratskim sustavima donosi uz što širi konsenzus svih relevantnih političkih aktera te uz uključivanje stručnjaka i da to mora biti princip i u ovom slučaju. Na to ih je premijer Plenković skandalozno optužio da su svi lijevo orijentirani pa da reagiraju iz političkih, a ne iz stručnih pobuda.
Ukratko, ni jedan poziv na razum do sada nije urodio plodom. Zato se ne piše ništa dobro ni ovom zakonskom prijedlogu Dalije Orešković, kao ni bilo kojem drugom izvan-hadezeovskom koji eventualno bude napisan i predan u proceduru, bez obzira ne njegovu kvalitetu. Orešković je, dakako, toga svjesna, ali želi da birači vide i ocijene i ponude iz opozicije.
Naglašava kako je suludo da se novi kroj izbornih jedinica predlaže u skladu s voljom i potrebama jedne političke stranke, ”koja postupa kao da ima monopol na pitanja koja su od temeljne ustavne i demokratske važnosti”. No tako je i tako će biti sve dok vlast drži stranka koja smatra da samo njoj pripada ”pravo na državu”, kaže ova zastupnica.