Ništa nije naštetilo HDZ-u, ni plinska afera, ni štrajk pravosudnih djelatnica – rejting vladajućoj stranci i dalje raste – glavni je narativ s druge redovne srpanjske ankete o popularnosti političkih stranaka. Mjesec u kojem su, dakle, loše vijesti za vladajuće daleko nadmašile rijetke dobre, čini se da je donio još jednu potvrdu kako HDZ plovi prema laganoj pobjedi na još jednim izborima.
Takvo tumačenje srpanjskih anketa, međutim, u svojoj samoj osnovi krije pogrešku koja sprječava uočavanje dvije ključne stvari, zapravo upozorenja koja ljetni rejtinzi odašilju na adresu dvije (i dalje) najjače hrvatske političke stranke. Ne ulazeći u temeljne zakonitosti anketa kao grube skice jednog trenutka u vremenu i njihovu preciznost (po anketama su, primjerice, i Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović osvojili drugi predsjednički mandat – i to s lakoćom), valja ipak ukazati na kroničnu zabunu javnosti u tumačenje anketnih brojki, pogotovo onih s IPSOS-ovog Crobarometra.
Zabluda o vremenu istraživanja
To istraživanje, koje se objavljuje krajem svakog mjeseca, provodi se od 1.-20. u mjesecu, što znači da neke fenomene koji su u špici pažnje javnosti u vrijeme objave rezultata ne obuhvaća ili obuhvaća samo djelomično. Štrajk u pravosuđu je, tako, postao velika medijska tema tek iza 10. srpnja, pogotovo nakon što su nasuprot štrajkašicama s lepezama 13. srpnja stali specijalni policajci. Dotad je prošlo već više od polovice IPSOS-ovog istraživanja.
S plinskom aferom stvari stoje nešto drugačije, ona je ranije postala velika priča, ali i ona je krenula punom snagom tek nekoliko dana nakon istupa Mostovog Zvonimira Troskota na N1 televiziji, 3. srpnja. Vrhunac političkih turbulencija oko ove dvije krize je, pak, bila izvanredna sjednica Sabora koju je, mimo volje HDZ-a, sazvao predsjednik Republike Zoran Milanović. Sjednica je održana od 21.-23. srpnja, dakle u vrijeme kad je istraživanje za Crobarometar već bilo gotovo.
Ništa novo u omjerima vlast-oporba
Sve ovo, dakako, ne znači da bi sami rezultati bili bitno drugačiji ili da bi HDZ imao značajno nižu podršku od one koja se (u ovom istraživanju) obično kreće malo ispod 30 posto. Ako dosad na te brojke nije mogla značajno utjecati niti jedna od desetaka i desetaka afera aktualne vlasti pristojno bi bilo zaključiti da ljudima koji kane glasati za HDZ korupcijske i slične afere jednostavno ne smetaju. Ili smatraju da bi, da HDZ nije na vlasti, zemlja potonula u još veće probleme s politički sponzoriranim kriminalom.
No, što onda doista srpanjske ankete pokazuju u globalnom odnosu vlasti i oporbe? Ništa novo. Baš ništa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kad se gledaju obje redovne mjesečne ankete, CRO Demoskop i Crobarometar, rejting HDZ-a je narastao s 27,4 na 27,5 posto. Neznatnije, jednostavno, ne može. Dvije glavne oporbene stranke, SDP i Možemo! su, pak, ostali doslovno na istom – s tim da su Grbinovi socijaldemokrati izgubili pola postotnog boda (sad su na 13,7), a Možemo! su isto toliko – dobili (sad su na 10,2 posto).
Nije gotovo. Ni blizu
HDZ je, dakle, i dalje, kao što je to praktički od izbora 2020. godine, uvjerljivo najjača pojedinačna stranka i, samim time, i dalje, favorit na izborima. Ali, s istim problemima koje je imao i dosad – jako sužen potencijal za koaliranje, te ogromno nezadovoljstvo građana smjerom kretanja zemlje koje bi se u kampanji lako moglo rekordnom brzinom preliti na oporbene brojke (osim ljevice, tu su značajni još samo Most sa srpanjskih 8,3 i Domovinski pokret sa 7,4 posto).
Prva velika lekcija srpanjskih rejtinga stoga bi trebala ići na adresu HDZ-a. Nije gotovo. Ni blizu. A stranka se prema anketnim brojkama odnosi s potpunim trijumfalizmom. Uđu li na sličan način u kampanju – a teško je vidjeti kako će odjednom od oporbe koju sad već godinama opisuju nesposobnom i beznačajnom odjednom napraviti silnu snagu koja će natjerati birače HDZ-a na birališta – mogli bi se naći u velikim problemima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ide li SDP stopama – Oraha?!
U problemima bi se mogao naći i SDP, nastavi li se trend pada njihovog rejtinga do te razine da ih Možemo! krene ugrožavati na drugom mjestu. Kad dođe vrijeme za izbore, velik dio birača ljevice i lijevog centra će svoj glas dati onima koji će imati više šansi da se približe HDZ-u. Taj efekt je, između ostalih, zaslužan za naglo ispuhavanje visokog rejtinga Oraha pred izbore 2015. godine – birači su prepoznali SDP kao jedinu snagu koja može zaustaviti Tomislava Karamarka.
No, sad je situacija takva da je prosječna razlika u korist SDP-a tek 3,5 postotnih bodova, štoviše, u Crobarometru je gotovo i nema (0,1 postotni bod). Nastavi li se taj trend birači bi mogli prepoznati Možemo! kao jedinu snagu koja na ljevici i lijevom centru koja može parirati HDZ-u, a onda će i brojke naglo krenuti u tom pravcu. S obzirom na zbivanja unutar stranke, na nemilosrdne unutarstranačke bitke u zagrebačkom i splitskom SDP-u koje su obilježile (i) srpanj – Grbinovoj stranci će trebati ozbiljniji zaokret kako bi se promijenio ovaj trend.
Izlaznost će biti ključ
Gledano, pak, s ukupnog odnosa snaga HDZ vs. oporba, nije teško prognozirati kako će ovaj put izlaznost biti ključna stavka za uspješan izborni rezultat. Stoga bi se vladajuća stranka trebala kloniti kao vrag tamjana stvari koji bi mogle iziritirati građane i natjerati ih da unatoč tome što “nitko ne valja”, izađu na izbore i glasaju – protiv.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Retorika Andreja Plenkovića u kojoj rutinski i s dozom zamorne dosade u glasu govori da će još (najmanje) nekoliko tjedana “analizirati” odgovornost u posljednjoj plinskoj aferi točno je ona vrsta taktike koju bi HDZ trebao – izbjegavati. Ako, dakako, žele izbjeći dramu koja bi se mogla kuhati ispod sadašnje, uvjerljive anketne prednosti.
Dvije lekcije srpanjskih anketa: HDZ mora biti oprezniji, SDP na rubu ozbiljnog problema
Posljednja anketa je protumačena tako da ni štrajk, ni plinska afera nisu naštetile HDZ-u. To baš i nije točno
Problem za HDZ je što oporbu već godinama predstavlja nesposobnu i beznačajnu. Kako će onda uopće natjerati svoje birače na izbore? U SDP-u, pak, stranački ratovi ne prestaju ni sekunde, a razlika u odnosu na Možemo! se smanjuje prema točki preokreta
Ništa nije naštetilo HDZ-u, ni plinska afera, ni štrajk pravosudnih djelatnica – rejting vladajućoj stranci i dalje raste – glavni je narativ s druge redovne srpanjske ankete o popularnosti političkih stranaka. Mjesec u kojem su, dakle, loše vijesti za vladajuće daleko nadmašile rijetke dobre, čini se da je donio još jednu potvrdu kako HDZ plovi prema laganoj pobjedi na još jednim izborima.
Takvo tumačenje srpanjskih anketa, međutim, u svojoj samoj osnovi krije pogrešku koja sprječava uočavanje dvije ključne stvari, zapravo upozorenja koja ljetni rejtinzi odašilju na adresu dvije (i dalje) najjače hrvatske političke stranke. Ne ulazeći u temeljne zakonitosti anketa kao grube skice jednog trenutka u vremenu i njihovu preciznost (po anketama su, primjerice, i Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović osvojili drugi predsjednički mandat – i to s lakoćom), valja ipak ukazati na kroničnu zabunu javnosti u tumačenje anketnih brojki, pogotovo onih s IPSOS-ovog Crobarometra.
Zabluda o vremenu istraživanja
To istraživanje, koje se objavljuje krajem svakog mjeseca, provodi se od 1.-20. u mjesecu, što znači da neke fenomene koji su u špici pažnje javnosti u vrijeme objave rezultata ne obuhvaća ili obuhvaća samo djelomično. Štrajk u pravosuđu je, tako, postao velika medijska tema tek iza 10. srpnja, pogotovo nakon što su nasuprot štrajkašicama s lepezama 13. srpnja stali specijalni policajci. Dotad je prošlo već više od polovice IPSOS-ovog istraživanja.
S plinskom aferom stvari stoje nešto drugačije, ona je ranije postala velika priča, ali i ona je krenula punom snagom tek nekoliko dana nakon istupa Mostovog Zvonimira Troskota na N1 televiziji, 3. srpnja. Vrhunac političkih turbulencija oko ove dvije krize je, pak, bila izvanredna sjednica Sabora koju je, mimo volje HDZ-a, sazvao predsjednik Republike Zoran Milanović. Sjednica je održana od 21.-23. srpnja, dakle u vrijeme kad je istraživanje za Crobarometar već bilo gotovo.
Ništa novo u omjerima vlast-oporba
Sve ovo, dakako, ne znači da bi sami rezultati bili bitno drugačiji ili da bi HDZ imao značajno nižu podršku od one koja se (u ovom istraživanju) obično kreće malo ispod 30 posto. Ako dosad na te brojke nije mogla značajno utjecati niti jedna od desetaka i desetaka afera aktualne vlasti pristojno bi bilo zaključiti da ljudima koji kane glasati za HDZ korupcijske i slične afere jednostavno ne smetaju. Ili smatraju da bi, da HDZ nije na vlasti, zemlja potonula u još veće probleme s politički sponzoriranim kriminalom.
No, što onda doista srpanjske ankete pokazuju u globalnom odnosu vlasti i oporbe? Ništa novo. Baš ništa.
Kad se gledaju obje redovne mjesečne ankete, CRO Demoskop i Crobarometar, rejting HDZ-a je narastao s 27,4 na 27,5 posto. Neznatnije, jednostavno, ne može. Dvije glavne oporbene stranke, SDP i Možemo! su, pak, ostali doslovno na istom – s tim da su Grbinovi socijaldemokrati izgubili pola postotnog boda (sad su na 13,7), a Možemo! su isto toliko – dobili (sad su na 10,2 posto).
Nije gotovo. Ni blizu
HDZ je, dakle, i dalje, kao što je to praktički od izbora 2020. godine, uvjerljivo najjača pojedinačna stranka i, samim time, i dalje, favorit na izborima. Ali, s istim problemima koje je imao i dosad – jako sužen potencijal za koaliranje, te ogromno nezadovoljstvo građana smjerom kretanja zemlje koje bi se u kampanji lako moglo rekordnom brzinom preliti na oporbene brojke (osim ljevice, tu su značajni još samo Most sa srpanjskih 8,3 i Domovinski pokret sa 7,4 posto).
Prva velika lekcija srpanjskih rejtinga stoga bi trebala ići na adresu HDZ-a. Nije gotovo. Ni blizu. A stranka se prema anketnim brojkama odnosi s potpunim trijumfalizmom. Uđu li na sličan način u kampanju – a teško je vidjeti kako će odjednom od oporbe koju sad već godinama opisuju nesposobnom i beznačajnom odjednom napraviti silnu snagu koja će natjerati birače HDZ-a na birališta – mogli bi se naći u velikim problemima.
Ide li SDP stopama – Oraha?!
U problemima bi se mogao naći i SDP, nastavi li se trend pada njihovog rejtinga do te razine da ih Možemo! krene ugrožavati na drugom mjestu. Kad dođe vrijeme za izbore, velik dio birača ljevice i lijevog centra će svoj glas dati onima koji će imati više šansi da se približe HDZ-u. Taj efekt je, između ostalih, zaslužan za naglo ispuhavanje visokog rejtinga Oraha pred izbore 2015. godine – birači su prepoznali SDP kao jedinu snagu koja može zaustaviti Tomislava Karamarka.
No, sad je situacija takva da je prosječna razlika u korist SDP-a tek 3,5 postotnih bodova, štoviše, u Crobarometru je gotovo i nema (0,1 postotni bod). Nastavi li se taj trend birači bi mogli prepoznati Možemo! kao jedinu snagu koja na ljevici i lijevom centru koja može parirati HDZ-u, a onda će i brojke naglo krenuti u tom pravcu. S obzirom na zbivanja unutar stranke, na nemilosrdne unutarstranačke bitke u zagrebačkom i splitskom SDP-u koje su obilježile (i) srpanj – Grbinovoj stranci će trebati ozbiljniji zaokret kako bi se promijenio ovaj trend.
Izlaznost će biti ključ
Gledano, pak, s ukupnog odnosa snaga HDZ vs. oporba, nije teško prognozirati kako će ovaj put izlaznost biti ključna stavka za uspješan izborni rezultat. Stoga bi se vladajuća stranka trebala kloniti kao vrag tamjana stvari koji bi mogle iziritirati građane i natjerati ih da unatoč tome što “nitko ne valja”, izađu na izbore i glasaju – protiv.
Retorika Andreja Plenkovića u kojoj rutinski i s dozom zamorne dosade u glasu govori da će još (najmanje) nekoliko tjedana “analizirati” odgovornost u posljednjoj plinskoj aferi točno je ona vrsta taktike koju bi HDZ trebao – izbjegavati. Ako, dakako, žele izbjeći dramu koja bi se mogla kuhati ispod sadašnje, uvjerljive anketne prednosti.