Sat sad već vrlo ozbiljno otkucava. Naredni parlamentarni izbori moraju se najkasnije održati u rujnu sljedeće godine što znači da definitivno ulazimo u vrijeme u kojem će se dolazak sljedeće vlasti mjeriti mjesecima. Rujan 2024. je, pritom, krajnji rok, vladajući izbore mogu održati već u studenom ove godine (dovoljno je, kao 2020., raspustiti Sabor), što znači da definitivno više nije prekasno razmišljati o sastavu nove vlasti.
Kad se pogledaju anketne brojke sasvim je jasno da bi HDZ trebao biti (uvjerljivo) najjača pojedinačna stranka, kao što je jasno i da je odluka Možemo! da ne ide u predizbornu koaliciju sa SDP-om smanjila šanse potencijalnom bloku lijevog centra da ugrabi relativnu pobjedu. Za razliku od ove dvije stvari, prilično je izvjesna i još jedna, možda i ključna, a o kojoj se u javnosti nije previše pričalo – najizglednija kombinacija koja bi mogla tvoriti novu vladajuću većinu (po sadašnjim brojkama) je ona između HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Prednost desnog bloka
S obzirom da po svemu sudeći neće biti značajnijih predizbornih koalicija, zbrajanje pojedinačnih rejtinga nema previše smisla osim pokušaja grubog uvida u opće odnose snaga. Ako se uzme posljednja objavljena anketa u petak (Ipsosov Crobarometar), HDZ i DP teže preko 12 postotnih bodova više od zajedničkog rejtinga SDP-a i Možemo (34,4:21,9 posto, s tim da Most ovdje držimo tamo gdje bi oni i htjeli – izvan blokovskih podjela).
Sa sadašnjim rejtingom HDZ ne može računati na dosadašnji Plenkovićev model, s nekim sitnim postotkom koji će na zajedničke liste donijeti satelitske stranke, te s osam ruku manjina teško će doći do potrebnog broja saborskih mandata za izbor nove Vlade. Tu je zato Domovinski pokret Ivana Penave, koji je nakon odlaska Miroslava Škore u anketama mic-po mic narastao gotovo do sedam posto podrške.
Energetika, obitelj, nacija
Penava je sam već, pomalo naivno, najavio kako je otvoren za suradnju s HDZ-om, a ni iz Plenkovićeve stranke u posljednje vrijeme ne izvlače teško naoružanje prema Domovinskom pokretu. To svakako djeluje kao mogućnost za početak jednog divnog prijateljstva, bude li ih na to tjerala izborna matematika.
P-P koalicija (Plenković-Penava) bi, međutim, za one koji misle da je Hrvatska nakon dva mandata sadašnje vlasti na vrlo niskim granama, mogla biti kombinacija iz filma strave i užasa. Ne treba, naime, biti vidovit da se pretpostavi kako bi se ta priča mogla posložiti poslije izbora.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Domovinski pokret bi, za podršku u Saboru vjerojatno dobio otvorene ruke oko energetike, što bi dodatno moglo naglasiti utjecaj vukovarskog PPD-a, odnosno Pavla Vujnovca u hrvatskom gospodarstvu. Uz to, sasvim je izvjesno da bi P-P Vlada u barem nekim stvarima skrenula udesno. Jedan od osnovnih političkih ciljeva Ivana Penave je, uostalom, bilo egzorciranje ćirilice iz Vukovara, a dobar dio ideološkog habitusa njegove političke stranke vrti se oko konzervativnih, “obiteljaških” vrijednosti.
Premaz nesposobnoj vlasti
Tako bi Hrvatska, do kraja ovog desetljeća dobila novu kvalitetu u upravljačkom vrhu. Administracija koja je osam godina potrošila uglavnom uzalud, propustivši dugotrajnu globalnu gospodarsku konjukturu iskoristiti za značajniji razvoj Hrvatske, a vapijuću potrebu za reformama “zadovoljila” tek izmjenom datuma nacionalnih praznika i zabranom rada nedjeljom, ostala bi uglavnom netaknuta. Dakle, katastrofalna improvizacija, kaos i izostanak odgovornosti, što se vidjelo u gotovo svakoj krizi koja je snašla zemlju, kao što se vidi i u očajnom stanju gotovo svih javnih sustava, sad bi još dobila ideološki, nacionalističko-konzervativni premaz .
Slikom, čuvena stranica o cijenama Davora Filipovića i Gordan Grlić Radman susreću “Bujicu” Velimira Bujanca. I to nije nikakvo pretjerivanje, već je, u ovom trenutku, najvjerojatnija verzija Hrvatske do pred kraj ovog desetljeća.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kakva će biti Hrvatska nakon sljedećih izbora? Sudeći po anketama, vlast bi mogla preuzeti P-P koalicija
Dolazi li nam, nakon najnesposobnije Vlade ikad, najnesposobnija Vlada plus radikalna desnica?
P-P koalicija (Plenković-Penava) bi, međutim, za one koji misle da je Hrvatska nakon dva mandata sadašnje vlasti na vrlo niskim granama, mogla biti kombinacija iz filma strave i užasa
Sat sad već vrlo ozbiljno otkucava. Naredni parlamentarni izbori moraju se najkasnije održati u rujnu sljedeće godine što znači da definitivno ulazimo u vrijeme u kojem će se dolazak sljedeće vlasti mjeriti mjesecima. Rujan 2024. je, pritom, krajnji rok, vladajući izbore mogu održati već u studenom ove godine (dovoljno je, kao 2020., raspustiti Sabor), što znači da definitivno više nije prekasno razmišljati o sastavu nove vlasti.
Kad se pogledaju anketne brojke sasvim je jasno da bi HDZ trebao biti (uvjerljivo) najjača pojedinačna stranka, kao što je jasno i da je odluka Možemo! da ne ide u predizbornu koaliciju sa SDP-om smanjila šanse potencijalnom bloku lijevog centra da ugrabi relativnu pobjedu. Za razliku od ove dvije stvari, prilično je izvjesna i još jedna, možda i ključna, a o kojoj se u javnosti nije previše pričalo – najizglednija kombinacija koja bi mogla tvoriti novu vladajuću većinu (po sadašnjim brojkama) je ona između HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Prednost desnog bloka
S obzirom da po svemu sudeći neće biti značajnijih predizbornih koalicija, zbrajanje pojedinačnih rejtinga nema previše smisla osim pokušaja grubog uvida u opće odnose snaga. Ako se uzme posljednja objavljena anketa u petak (Ipsosov Crobarometar), HDZ i DP teže preko 12 postotnih bodova više od zajedničkog rejtinga SDP-a i Možemo (34,4:21,9 posto, s tim da Most ovdje držimo tamo gdje bi oni i htjeli – izvan blokovskih podjela).
Sa sadašnjim rejtingom HDZ ne može računati na dosadašnji Plenkovićev model, s nekim sitnim postotkom koji će na zajedničke liste donijeti satelitske stranke, te s osam ruku manjina teško će doći do potrebnog broja saborskih mandata za izbor nove Vlade. Tu je zato Domovinski pokret Ivana Penave, koji je nakon odlaska Miroslava Škore u anketama mic-po mic narastao gotovo do sedam posto podrške.
Energetika, obitelj, nacija
Penava je sam već, pomalo naivno, najavio kako je otvoren za suradnju s HDZ-om, a ni iz Plenkovićeve stranke u posljednje vrijeme ne izvlače teško naoružanje prema Domovinskom pokretu. To svakako djeluje kao mogućnost za početak jednog divnog prijateljstva, bude li ih na to tjerala izborna matematika.
P-P koalicija (Plenković-Penava) bi, međutim, za one koji misle da je Hrvatska nakon dva mandata sadašnje vlasti na vrlo niskim granama, mogla biti kombinacija iz filma strave i užasa. Ne treba, naime, biti vidovit da se pretpostavi kako bi se ta priča mogla posložiti poslije izbora.
Domovinski pokret bi, za podršku u Saboru vjerojatno dobio otvorene ruke oko energetike, što bi dodatno moglo naglasiti utjecaj vukovarskog PPD-a, odnosno Pavla Vujnovca u hrvatskom gospodarstvu. Uz to, sasvim je izvjesno da bi P-P Vlada u barem nekim stvarima skrenula udesno. Jedan od osnovnih političkih ciljeva Ivana Penave je, uostalom, bilo egzorciranje ćirilice iz Vukovara, a dobar dio ideološkog habitusa njegove političke stranke vrti se oko konzervativnih, “obiteljaških” vrijednosti.
Premaz nesposobnoj vlasti
Tako bi Hrvatska, do kraja ovog desetljeća dobila novu kvalitetu u upravljačkom vrhu. Administracija koja je osam godina potrošila uglavnom uzalud, propustivši dugotrajnu globalnu gospodarsku konjukturu iskoristiti za značajniji razvoj Hrvatske, a vapijuću potrebu za reformama “zadovoljila” tek izmjenom datuma nacionalnih praznika i zabranom rada nedjeljom, ostala bi uglavnom netaknuta. Dakle, katastrofalna improvizacija, kaos i izostanak odgovornosti, što se vidjelo u gotovo svakoj krizi koja je snašla zemlju, kao što se vidi i u očajnom stanju gotovo svih javnih sustava, sad bi još dobila ideološki, nacionalističko-konzervativni premaz .
Slikom, čuvena stranica o cijenama Davora Filipovića i Gordan Grlić Radman susreću “Bujicu” Velimira Bujanca. I to nije nikakvo pretjerivanje, već je, u ovom trenutku, najvjerojatnija verzija Hrvatske do pred kraj ovog desetljeća.