Ako su izbori u Slovačkoj bili test koliko Rusija može uspješno potkopati zapadno jedinstvo prema Ukrajini, onda su u Kremlju danas zadovoljni: u članici EU-a i NATO-a, koja je od početka rata snažno podržavala Ukrajinu, pobijedila je stranka čiji je lider kritičan prema sankcijama Rusiji, protivi se ukrajinskom članstvu u NATO-u i obećava da Ukrajini više neće poslati “niti jednu rundu streljiva”.
Na korak do vlade
Stavovi kakve je u kampanji zastupao Fico dosad su na europskoj razini uglavnom bili ograničeni na stranke koje nisu u poziciji da upravljaju, s iznimkom Mađarske. Sada se pokazalo da je s tom vrstom skepse prema zapadnoj podršci Ukrajini moguće uhvatiti značajan postotak biračkog tijela i, u uvjetima fragmentacije političke scene, doći (na korak) do formiranja vlade.
Ipak, Slovačka jest specifična, što se posebno naglašavalo i u predizbornim analizama. Globsec, think tank sa sjedištem u Bratislavi, objavio je proljetos rezultate istraživanja stavova građana u osam država istočne i srednje Europe o ratu u Ukrajini, NATO-u i slično.
Slovaci su pokazali najizraženije protuzapadno raspoloženje. Primjerice, najviše anketiranih smatralo je da njihova zemlja slanjem vojne pomoći Ukrajini provocira Rusiju i sebe više izlaže ratu.
Alarm u Bruxellesu
Fico je u kampanji obećao pristašama da, bude li se vratio na vlast, Ukrajini više neće slati oružje – Slovačka je, primjerice, bila među prvim državama koje su u ožujku pristale poslati borbene avione – što je alarmiralo Washington i Bruxelles. No, zapadni izvori propituju kakve bi stvarne praktične posljedice imalo to obećanje jer je, prema tim izvorima, Slovačka već ispraznila svoje zalihe i poslala što je imala na raspolaganju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ostali su još komercijalni ugovori, piše BBC, koje su s Ukrajinom potpisale obrambene tvrtke u većinskom državnom vlasništvu pa bi vlada, eventualno, mogla intervenirati. Zapadni dužnosnik s kojim je BBC razgovarao ističe, međutim, da ti ugovori osiguravaju radna mjesta za slovačke radnike i zbog toga sumnja da bi nova vlada, koja god bude, to bila spremna ugroziti.
EU već ima Orbana
S obzirom na retoriku sličnu onoj Viktora Orbana u Mađarskoj – kad su u pitanju, recimo, sankcije Rusiji ili ukrajinsko članstvo u NATO-u – propituju se i praktične posljedice moguće Ficove nove vlade na jedinstvo u donošenju europskih odluka. Sve se takve odluke, poput sankcija, donose jednoglasno, što znači da svaka država ima mogućnost veta. No, EU već ima Orbana koji je tu mogućnost, pokazalo se u praksi, spreman koristiti.
Pritom, Fico kod kuće nije u Orbanovoj poziciji, ni blizu: mađarski premijer dobio je izbore s više od 50 posto osvojenih glasova, a u parlamentu ima dvotrećinsku većinu kojom može mijenjati i ustav bez ikakvog utjecaja sa strane. Ficov SMER je osvojio nešto više od 23 posto glasova pa će mu za formiranje vlade biti potrebni koalicijski partneri.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Koalicijski pregovori
Ključan je trećeplasirani HLAS, stranka još jednog bivšeg premijera Petera Pellegrinija, nastala prije tri godine iz SMER-a. Na ovim izborima dobili su oko 15 posto glasova. Na četvrtom mjestu je pokret Igora Matoviča, također bivšeg premijera, s devet posto glasova. Kako će buduća slovačka vlada izgledati nije moguće predviđati jer će to ovisiti o postizbornim pregovorima koji bi mogli biti komplicirani.
Ali je jasno da će biti koalicijska, a koalicijska vlada nužno podrazumijeva kompromise. Zato Fico ne može biti u poziciji poput mađarskog premijera koji vlada samostalno, s više nego komotnom većinom, u čvrsto kontroliranom okružju. No, bez obzira što će praktične reperkusije slovačkih izbora biti ograničene, političke posljedice mogle bi se osjetiti šire.
Bruxellesu iz Bratislave
Ficova pobjeda mogla bi promijeniti i omekšati narativ prema Rusiji u još jednoj članici EU-a i NATO-a. Potvrdilo se da se, u zemlji koja je percipirana kao lojalni zapadni saveznik, na ovakvoj kampanji može dobiti solidan broj glasova.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mađarska bi, usput, mogla dobiti novog saveznika u pitanjima poput migracija, koja ionako izazivaju tenzije među zemljama članicama. Sve su to vrijedne lekcije prije nego što za nekoliko mjeseci na birališta izađe cijela Europska unija.
Najvažnija lekcija ovih izbora: zašto što su Slovaci odabrali premijera koji obećaje prestanak slanja pomoći Ukrajini
Praktične posljedice bit će ograničene, ali političke će se osjetiti puno dublje i šire
Slovaci su pokazali najizraženije protuzapadno raspoloženje. Primjerice, najviše anketiranih smatralo je da njihova zemlja slanjem vojne pomoći Ukrajini provocira Rusiju i sebe više izlaže ratu
Ako su izbori u Slovačkoj bili test koliko Rusija može uspješno potkopati zapadno jedinstvo prema Ukrajini, onda su u Kremlju danas zadovoljni: u članici EU-a i NATO-a, koja je od početka rata snažno podržavala Ukrajinu, pobijedila je stranka čiji je lider kritičan prema sankcijama Rusiji, protivi se ukrajinskom članstvu u NATO-u i obećava da Ukrajini više neće poslati “niti jednu rundu streljiva”.
Ovakva retorika omogućila je bivšem slovačkom premijeru Robertu Ficu i njegovoj stranci SMER pobjedu na subotnjim “možda najvažnijim izborima za koje niste čuli”, kako ih je nedavno opisao američki magazin “The Nation”: izbori u Slovačkoj obično ne privlače pozornost, ali ovoga puta ulozi su bili bitno veći od odluke tko će upravljati srednjoeuropskom državom od pet i pol milijuna stanovnika.
Na korak do vlade
Stavovi kakve je u kampanji zastupao Fico dosad su na europskoj razini uglavnom bili ograničeni na stranke koje nisu u poziciji da upravljaju, s iznimkom Mađarske. Sada se pokazalo da je s tom vrstom skepse prema zapadnoj podršci Ukrajini moguće uhvatiti značajan postotak biračkog tijela i, u uvjetima fragmentacije političke scene, doći (na korak) do formiranja vlade.
Ipak, Slovačka jest specifična, što se posebno naglašavalo i u predizbornim analizama. Globsec, think tank sa sjedištem u Bratislavi, objavio je proljetos rezultate istraživanja stavova građana u osam država istočne i srednje Europe o ratu u Ukrajini, NATO-u i slično.
Slovaci su pokazali najizraženije protuzapadno raspoloženje. Primjerice, najviše anketiranih smatralo je da njihova zemlja slanjem vojne pomoći Ukrajini provocira Rusiju i sebe više izlaže ratu.
Alarm u Bruxellesu
Fico je u kampanji obećao pristašama da, bude li se vratio na vlast, Ukrajini više neće slati oružje – Slovačka je, primjerice, bila među prvim državama koje su u ožujku pristale poslati borbene avione – što je alarmiralo Washington i Bruxelles. No, zapadni izvori propituju kakve bi stvarne praktične posljedice imalo to obećanje jer je, prema tim izvorima, Slovačka već ispraznila svoje zalihe i poslala što je imala na raspolaganju.
Ostali su još komercijalni ugovori, piše BBC, koje su s Ukrajinom potpisale obrambene tvrtke u većinskom državnom vlasništvu pa bi vlada, eventualno, mogla intervenirati. Zapadni dužnosnik s kojim je BBC razgovarao ističe, međutim, da ti ugovori osiguravaju radna mjesta za slovačke radnike i zbog toga sumnja da bi nova vlada, koja god bude, to bila spremna ugroziti.
EU već ima Orbana
S obzirom na retoriku sličnu onoj Viktora Orbana u Mađarskoj – kad su u pitanju, recimo, sankcije Rusiji ili ukrajinsko članstvo u NATO-u – propituju se i praktične posljedice moguće Ficove nove vlade na jedinstvo u donošenju europskih odluka. Sve se takve odluke, poput sankcija, donose jednoglasno, što znači da svaka država ima mogućnost veta. No, EU već ima Orbana koji je tu mogućnost, pokazalo se u praksi, spreman koristiti.
Pritom, Fico kod kuće nije u Orbanovoj poziciji, ni blizu: mađarski premijer dobio je izbore s više od 50 posto osvojenih glasova, a u parlamentu ima dvotrećinsku većinu kojom može mijenjati i ustav bez ikakvog utjecaja sa strane. Ficov SMER je osvojio nešto više od 23 posto glasova pa će mu za formiranje vlade biti potrebni koalicijski partneri.
Koalicijski pregovori
Ključan je trećeplasirani HLAS, stranka još jednog bivšeg premijera Petera Pellegrinija, nastala prije tri godine iz SMER-a. Na ovim izborima dobili su oko 15 posto glasova. Na četvrtom mjestu je pokret Igora Matoviča, također bivšeg premijera, s devet posto glasova. Kako će buduća slovačka vlada izgledati nije moguće predviđati jer će to ovisiti o postizbornim pregovorima koji bi mogli biti komplicirani.
Ali je jasno da će biti koalicijska, a koalicijska vlada nužno podrazumijeva kompromise. Zato Fico ne može biti u poziciji poput mađarskog premijera koji vlada samostalno, s više nego komotnom većinom, u čvrsto kontroliranom okružju. No, bez obzira što će praktične reperkusije slovačkih izbora biti ograničene, političke posljedice mogle bi se osjetiti šire.
Bruxellesu iz Bratislave
Ficova pobjeda mogla bi promijeniti i omekšati narativ prema Rusiji u još jednoj članici EU-a i NATO-a. Potvrdilo se da se, u zemlji koja je percipirana kao lojalni zapadni saveznik, na ovakvoj kampanji može dobiti solidan broj glasova.
Mađarska bi, usput, mogla dobiti novog saveznika u pitanjima poput migracija, koja ionako izazivaju tenzije među zemljama članicama. Sve su to vrijedne lekcije prije nego što za nekoliko mjeseci na birališta izađe cijela Europska unija.